Mnogi od nas imaju naviku da nakon ručka malo prilegnu što nije nimalo dobro za naš organizam. U nastavku ovog članka pročitajte razloge zbog kojih to nikako ne biste trebali raditi.
Jeste li ikada iskusili takav umor nakon obilnog obroka da vam je prvi instinkt bio da legnete i napravite pauzu? Dr. Michał Wrzosek, dijetetičar, tvrdi da je to jedna od najmanje preporučljivih radnji koje treba poduzeti nakon obroka. Na svom Instagram profilu dr. Wrzosek upozorava da “odmaranje” nakon obroka može dovesti do značajnih probavnih problema i nepovoljno utjecati na vaše zdravlje. Osjećaj umora i pospanosti nakon obilnog obroka često nas navodi da se opustimo na kauču ili prilegnemo.
Međutim, dr. Wrzosek upozorava da je upravo to najgora mjera koju treba poduzeti. Ležanje odmah nakon jela može pogoršati žgaravicu i probavne smetnje. Što je još važnije, postoji mogućnost da zaspite, što bi moglo ometati vaš san noću i dovesti do nesanice. Umjesto toga, preporučljivo je baviti se nekom laganom aktivnošću — kao što je pospremanje, pranje suđa ili kratka šetnja.
Samo nekoliko minuta hodanja nakon obroka može pomoći u smanjenju razine šećera u krvi, borbi protiv pospanosti i poboljšanju probave. Iako bi to nekima moglo biti nepoznato, istraživanje je pokazalo da bavljenje laganom tjelesnom aktivnošću nakon obroka nudi niz prednosti. Nakon obilnog obroka tijelo troši značajnu energiju na probavu, što može dovesti do osjećaja umora.
Ležanje odmah nakon jela može otežati probavu i dovesti do refluksa, gdje se sadržaj želuca vraća u jednjak, što dovodi do neugodne žgaravice. S druge strane, uspravno držanje, kao što je šetnja, pomaže probavnom procesu i smanjuje šanse za probavne smetnje. Hodanje pospješuje metabolizam, pomaže u snižavanju razine šećera u krvi i pomaže u kretanju crijeva, što poboljšava probavu i smanjuje umor nakon obroka.
- Ako često imate žgaravicu, čak i nakon promjene prehrambenih navika, možda se suočavate s problemom gastroezofagealnog refluksa. Ovo stanje obilježeno je simptomima uključujući žgaravicu, vraćanje želučanog sadržaja u grlo ili usta, poteškoće s gutanjem, bol u prsima, kašalj i promuklost. Uloga prehrane ključna je u ublažavanju simptoma refluksa. Kako bi se u tome značajno pomoglo, korisno je kloniti se hrane koja izaziva simptome poput čokolade, kave te začinjenih i masnih namirnica, dok se odlučujete za manje, češće obroke.
Osim toga, važno je suzdržati se od jela najmanje 2-3 sata prije spavanja i odabrati laganiju, mekšu hranu koja se lakše probavlja. Osobe koje pate od refluksa trebale bi prioritetno jesti povrće (isključujući luk i rajčice), nemasne bjelančevine, cjelovite žitarice i zdrave masti, a izbjegavati gazirana pića i alkohol. Razgovaranje o navikama nakon jela zahtijeva svijest o tome da brojne uobičajene aktivnosti, često shvaćene kao bezazlene, mogu uvelike utjecati na našu probavu.
Odmaranje odmah nakon jela ne samo da povećava vjerojatnost pojave žgaravice, već također može ometati probavni proces. Kad se zavalimo, želudac se suočava s izazovom rada protiv gravitacije kako bi razgradio hranu, komplicirajući cijeli proces i potencijalno dovodeći do refluksa kiseline u jednjak. To uzrokuje nelagodu i s vremenom može oštetiti jednjak i dovesti do težih zdravstvenih problema. Predloženi razlog za šetnju nakon jela, čak i ako je samo kratka, jest to što kretanje potiče rad probavnih mišića.
Time se ubrzava proces razgradnje hrane i apsorpcije hranjivih tvari. Istraživanja pokazuju da desetominutna šetnja nakon obroka može smanjiti razinu šećera u krvi, što je osobito korisno za osobe koje imaju problema s regulacijom glukoze, uključujući one s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom. Osim toga, prejedanje i nezdrave navike nakon obroka povezani su s emocionalnim čimbenicima.
Često konzumiramo višak hrane zbog stresa, dosade ili rutine, zbog čega se osjećamo tromo i umorno, što nas tjera na odmor ili drijemanje. Ovaj ciklus u konačnici može rezultirati debljanjem, problemima sa spavanjem i stalnim problemima s probavom. Posljedično, uspostavljanje novih, zdravijih rutina, poput kratkih šetnji nakon obroka, može poboljšati ne samo vaše probavno zdravlje, već i vaš opći osjećaj dobrobiti i energije. Nadalje, važno je prepoznati da ležanje nakon obroka nije jedini čimbenik koji može pogoršati probavne probleme.
Konzumiranje velikih obroka, osobito navečer, također može dovesti do komplikacija poput žgaravice i refluksa. Kako bi se smanjio rizik od probavnih smetnji, preporučljivo je imati manje obroke raspoređene tijekom dana, čime se sprječava preopterećenje probavnog sustava. Stjecanje svijesti o našim prehrambenim navikama i ponašanju nakon obroka je ključno, jer čak i manje prilagodbe mogu značajno utjecati na naše dugoročno zdravlje.
Razmotrite probavu kao bitnu komponentu ukupnog zdravlja; hrana koju konzumiramo i način na koji brinemo o svom tijelu nakon obroka mogu doprinijeti da se osjećamo puni energije, zdravi, i spremni suočiti se s izazovima dana.
