Na teritoriji bivše države skoro da ne postoji osoba koja nije odgledala ovu seriju jer se do sada reprizirala nebrojeno puta. Glavni likovi su bili slični većini porodica i to je ono što je donijelo popularnost.
Serija “Bolji život” nametnula se kao favorit u “trilogiji” Javnog servisa, uz “Sretne ljude” i “Obiteljsko blago”. Iako često spominjemo početnu seriju i lako se možemo prisjetiti raznih scena, uvedena je nova serija koja se, osim izvornog emitiranja, više nije prikazivala. Značajna enigma oko “Boljeg života” odnosi se na njegovo ponovno uređivanje.
- Nakon prvog emitiranja 1987./88., cijeli početni ciklus prošao je proces ponovne montaže, što je dovelo do revidirane odjave i uklanjanja određenih scena koje nikada više nisu emitirane! Potpuni opseg onoga što je smanjeno ili uklonjeno ostaje nejasan; ipak, čini se da je izvorno bilo čak 55 epizoda! Nakon procesa ponovne montaže, serija je sažeta na 47 epizoda, što ukazuje na to da je značajan dio smanjen.
Osim toga, brojni likovi susreću se s opasnošću, uključujući Lucu, ženu Brankovića, koju tumači Melita Bihali. Obrazloženje ovog postupka ostaje nejasno, pogotovo jer RTS još uvijek nije dao nikakav službeni komentar o ovom pitanju. Pretpostavlja se da originalna snimka možda nije dostupna u arhivi ove televizijske mreže. Gledatelji koji imaju VHS vrpce početnog emitiranja mogli bi naići na neke od ovih originalnih scena.
Prije nekoliko godina izašao je spot u kojem su Čkalja i Gorica Popović, a nedavno se na YouTube kanalu “VHS doktorica” pojavio isječak iz posljednje epizode prvog ciklusa. Kako prenosi “istorijski zabavnik.rs”, ovaj segment na kraju razotkriva sudbinu voljenog Terminatora. Naime, došavši do stana svoje bivše supruge Lelice, zatekao je nepoznatog muškarca koji je s njom proveo ugodno poslijepodne.
Nažalost, to je dovelo do neugodnog sukoba između njih dvojice. Dušana Markovića, profesora matematike poznatog kao Terminator, utjelovio je Voja Brajović, dok je njegovu suprugu, koju je iznevjerio s Emilijom Popadić (Svetlana Bojković), utjelovila glumica Ljiljana Lašić.
DODATNI SADRŽAJ
Apiterapija, vitalna komponenta prirodnog liječenja, koristi proizvode dobivene od pčela za rješavanje specifičnih zdravstvenih problema i uključuje ih u svakodnevnu prehranu kako bi poboljšala dobrobit i spriječila bolesti kod ljudi i životinja. Ovaj pristup nadilazi samo korištenje pčelinjih proizvoda; uključuje lokalizirane tretmane kao što je nanošenje meda za zacjeljivanje upornih rana, korištenje propolisa za gljivične infekcije stopala i herpes, korištenje pčelinjeg otrova za reumatske probleme i uključivanje matične mliječi u kreme protiv starenja, uz mnoge druge primjene.
Važno je naglasiti da tijelo nema istu sposobnost zaštite od pčelinjih proizvoda kao protiv sintetičkih alternativa. Zamršen sastav i sinergijska svojstva pčelinjih proizvoda ključni su za promicanje zdravlja i liječenje raznih bolesti. Zbog njihovog blagotvornog djelovanja na organizam sve je veći trend upotrebe formulacija koje uključuju med, pelud, propolis i matičnu mliječ. Ljekovitost meda uvelike ovisi o njegovoj kvaliteti i pojedinom biljnom izvoru iz kojeg je dobiven.
Med posjeduje karakteristične kvalitete koje pružaju značajne antimikrobne i antioksidativne prednosti. Služi kao lako probavljiva hrana koja brzo nadoknađuje izgubljenu energiju, a dosljedna konzumacija može povećati fizičku izdržljivost i mentalnu ravnotežu. Fitonutrijenti prisutni u sirovom medu i propolisu pokazuju potencijal u prevenciji raka. Nadalje, kada se koriste uz druge lijekove, sinergistička svojstva flavonoida koji se nalaze u medu, propolisu i peludi mogu značajno utjecati na prevenciju i liječenje tumora.
