Kod nas na Balkanu vlada ekonomska kriza već decenijama a najugroženija grupa stanovništva su penzioneri koji u većini slučajeva imaju jako niska primanja od kojih jedva preživljavaju.
U razdoblju kada se svakodnevno govori o dugovima, krizama i nepovjerljivim potrošačima, jedna skupina građana uporno pokazuje što je potrebno za odgovoran život – umirovljenici. Unatoč tome što često imaju ograničene prihode na rubu egzistencije, njihova je predanost izvršavanju zadataka nepromjenjiva. Podaci govore da su oni među najčešćim obveznicima državnog duga, a taj je podatak značajan jer pokazuje njihovu privrženost društvenim pravilima i osobnim uvjerenjima.
No, s početkom 2024. stigla je vijest koja će im barem malo olakšati svakodnevnicu – mirovine su porasle za 14,8 posto. To znači da se, praktično, na njihove račune polažu veće količine, što daje značajnu sigurnost za podmirenje osnovnih troškova vezanih uz grijanje, lijekove i hranu. Portal RTS-a navodi da je to zamišljeno kao sredstvo vraćanja pristojnosti precima koji su doveli do društva kakvo danas poznajemo (RTS, januar 2024). Ipak, najznačajniji aspekt sporazuma je njihova međunarodna priroda, koja povećava prednosti dvojnog zapošljavanja za starije osobe.
Sporazum između Australije i Srbije započeo je početkom godine, što je omogućilo tisućama ljudi koji su radili u obje zemlje da uzmu svoje mirovine, bez obzira na to gdje trenutno žive. Ovaj dokument ima značajne promjene koje dopuštaju puno rada u obje zemlje, dokument također dopušta isplate koje se ne smanjuju na temelju broja godina rada u obje zemlje, čak i ako korisnik odabere živjeti u drugoj zemlji od one u kojoj prima prihod. Mnogi građani koji su u mladosti emigrirali u Australiju, a zatim se u penziji vratili u Srbiju, to implicira jedno: njihov naporan rad tokom godina neće biti uzalud. Oni će biti prepoznati i dobiti odgovarajuće nagrade.
- Theassy iz Republike Srbije u Canberri smatra da bi ova vrsta pomoći bila od koristi za između 150.000 i 200.000 pojedinaca, što je izuzetno značajan korak ka socijalnoj pravdi. U izvješću portala Danas navodi se da je ovim sporazumom započelo novo poglavlje u obrani socijalnih prava dijaspore, sporazumom je omogućeno legitimno i pravedno pravno rješenje za stotine tisuća ljudi koji su živjeli na oba kontinenta (Danas, veljača 2024.). Slična prednost će se primijeniti na relaciji Serf-Francuska što je prije moguće, zahvaljujući novom sporazumu o socijalnom osiguranju koji je potpisan 2014. godine, ovaj je sporazum konačno implementiran.
Olakšava prijenos mirovina, zdravstvenog i invalidskog osiguranja francuskim državljanima koji se vraćaju u zemlju ili srpskim državljanima koji su dio svog zaposlenja proveli u Francuskoj. Bitno je naglasiti da će ovaj dokument zamijeniti zastarjelo pravilo iz 1950. godine, čime će se otvoriti prostor za modernizaciju i transparentnost mirovina. Ovim potezom, kako napominje Politika, ne samo da se otklanjaju birokratske prepreke, već se simbolično poručuje da se vrednuje rad svakog pojedinca, bez obzira na to u kojoj je zemlji učinjen (Politika, ožujak 2024.).
Za umirovljenike to znači novu sigurnost, ali i priznanje – jer godine ne znače zaborav, već skupljeno iskustvo koje se zasluženo poštuje. Njihova privrženost državi nikada nije upitna, a novim ugovorima i povišicama država im napokon vraća barem dio privrženosti koju su godinama pružali. U konačnici, brojevi i zakoni su najvažniji, ali ono što se ne izražava brojkama je predanost, tiha smrt i nevjerojatna količina vremena koja im je potrebna da postignu nešto malo, ne samo za sebe, već i za one koje ostavljaju iza sebe. Upravo zbog toga svaka odluka koja uveličava njihov svakodnevni život nije samo politička odluka, već i moralna.
