Svi volimo proljeće i dolazak sunčanih i toplijih dana ali nam na primjer boravak u prirodi mogu pokvariti razni insekti poput muha i komaraca koji ulaze i u naše domove i čiji ujedi nisu nimalo prijatni.
Stavite ovo u svoj dom na sat vremena i više se nećete susresti s muhama, komarcima ili žoharima. Ljeto je godišnje doba koje svi volimo, pa tako i kukci, koji nam nerijetko znaju umanjiti zadovoljstvo dok se opuštamo na terasi ili u dvorištu. Iako smo sada u posljednjim danima ljeta i naši domovi su uglavnom zatvoreni, postoje prirodne metode za uklanjanje ovih nametnika. Stoga je ključno ciljati na komarce, žohare i druge neželjene insekte kako bismo ih odvratili od naše okoline.
Prethodno smo govorili o raznim biljkama koje odbijaju ova stvorenja, a sada predstavljamo tri učinkovita preparata koji će dodatno pojačati njihovu odbojnost. Ako ovo stavite u svoj dom na sat vremena, više se nećete susresti s muhama, komarcima ili žoharima. Za ovu pripremu potrebno je pet žlica šećera, jedna šalica vode, jedna žlica kvasca i dvije litre vode te plastična boca od dvije litre. U loncu pomiješajte 1 šalicu vode s 5 žlica šećera i ostavite da se šećer otopi na laganoj vatri.
Nakon toga dodajte 1 žlicu kvasca prije nego što ugasite vatru. Pripremite plastičnu bocu od 2 litre tako da joj uklonite vrh i preokrenete je. U bocu ulijte mješavinu šećera i kvasca. Pričvrstite vrh trakom i zamotajte bocu u karton ili tkaninu. Na kraju, postavite zamku na mjesta gdje se komarci obično okupljaju. Sprej natopljen lovorovim listom i klinčićem. Petnaest listova lovora, dvadeset klinčića i jedna šalica vode. U loncu pomiješajte 1 šalicu vode s 15 listova lovora i 20 klinčića.
- Ostavite smjesu da se kuha 10 minuta kako biste olakšali oslobađanje mirisa. Ulijte smjesu u posudu za prskanje. Nanesite ovaj sprej na mjesta gdje se primijeti prisutnost žohara, muha i komaraca. Pomiješajte pola šalice šampona, pola šalice bijelog octa i pola šalice biljnog ulja. U posudi pomiješajte 1/2 šalice šampona, 1/2 šalice bijelog octa i 1/2 šalice biljnog ulja, a zatim dobivenu smjesu ulijte u bočicu s raspršivačem. Nanesite ovu otopinu na mjesta koja posjećuju insekti, uključujući žohare, muhe i komarce.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, povijesno su se smatrale simbolima plodnosti i obilja, a korijene vuku još iz drevnih kultura. Njihov duboki okus, zdravstvene prednosti i kulturološka važnost čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskom postojanju tijekom vremena. Podrijetlo i povijest smokava može se pratiti unazad do Azije, posebno Bliskog istoka i jugozapadne Azije.
Ovo voće je poznato od nastanka ranih civilizacija, s prisutnošću u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su u Egiptu služile u medicinske svrhe. Smokve se spominju u Bibliji i pojavljuju se u brojnim religijskim i filozofskim tradicijama, simbolizirajući život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buda postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. S obzirom na nutritivni profil, smokve su izuzetno hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Očaravajuća slatkoća smokava može se zahvaliti njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a također osiguravaju značajnu količinu kalija, koji je ključan za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Štoviše, smokve su važan izvor vitamina K, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju, kao i vitamina B6, koji pomaže u kognitivnoj funkciji i podržava imunološki sustav. Posebnost smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, pospješujući bolju probavu i snižavajući razinu kolesterola.
Osim toga, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Značenje smokava u kulturnom kontekstu bilo je značajno kroz različita povijesna razdoblja. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila poštovana kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su stabla često bila posvećena božanstvima. Vjeruje se da su smokve bile jedno od prvih voća koje su ljudi uzgajali, zahvaljujući brzom rastu i otpornosti na sušu.
