Brojimo zadnje dane februara i možemo reći da nam je proljeće na pragu. Lijepo vrijeme i povišene temperature pogoduju svima koji imaju bašte i vrtove za priremu istih. U zadnjoj sedmici marta dolazi i do promjene sata.
2025. godina donosi novu promjenu postavki sata, što zahtijeva promjenu položaja kazaljki na satu u skladu s utvrđenim propisima. Ova dvogodišnja izmjena, koja se održava svakog proljeća i jeseni, potaknula je značajnu raspravu o njezinoj potrebi, svrsi, pa čak i mogućnosti prestanka. Unatoč stalnim raspravama oko ukidanja ove prakse posljednjih godina, poznata rutina podešavanja satova dva puta – jednom u proljeće i zatim u jesen – ponovno će se primijeniti 2025. godine.
- U 2025. godini ljetno računanje vremena trebalo bi započeti 30. ožujka, s pomicanjem kazaljki na satu za jedan sat unaprijed u 2:00 ujutro, čime se izravno prelazi na 3:00 ujutro. Ova promjena će utjecati na naše dnevne rutine, jer uključuje gubitak jednog sata sna; ipak će nam priuštiti duže večeri i više dnevnog svjetla. Nakon toga, u nedjelju, 26. listopada 2025., u 3:00 ujutro, satovi će se vratiti za jedan sat unatrag, što će omogućiti dodatni sat sna; međutim, ova će prilagodba dovesti do kraćih dana.
Mnogi se pojedinci i dalje suočavaju s izazovima zbog takvih prilagodbi, jer utječu na naše svakodnevne aktivnosti, rutine i tjelesno blagostanje. Uspostavom postavki sata željelo se poboljšati iskorištenje dnevnog svjetla, posebice tijekom ljetne sezone, a ujedno se nastojalo smanjiti potrošnju energije. Iako su ranije studije pokazale da ova praksa rezultira znatnim smanjenjem troškova energije, novija istraživanja otkrivaju da su stvarne uštede minimalne.
Unatoč tome, brojne nacije, uključujući i one koje pripadaju Europskoj uniji, nastavljaju usvajati ovu promjenu vremena, budući da je to postala uobičajena procedura. Godine 2018. Europska unija je predstavila prijedlog za ukidanje sezonskog podešavanja sata; međutim, jedinstven dogovor o dosljednom vremenu nije postignut zbog različitih mišljenja među državama članicama. Shodno tome, praksa prilagodbe vremena ostat će na snazi barem do 2026. godine. Važno je napomenuti da se sve zemlje ne bave promjenama koje donosi vrijeme. Rusija, Turska i Bjelorusija odlučile su uvesti stalno ljetno računanje vremena, dok položaj Islanda čini takvo podešavanje sata nepotrebnim.
U Europskoj uniji većina zemalja članica ustraje u običaju pomicanja sata svake dvije godine, što je tradicija koju na sličan način slijedi i Bosna i Hercegovina. Čin pomicanja sata utječe ne samo na naše dnevne rasporede, već i na naše fiziološko blagostanje. Dužnosnici upozoravaju da fluktuacije vremena mogu utjecati na biološke ritmove, što dovodi do problema kao što su umor, smanjena koncentracija i nesanica. Za promicanje uspješne prilagodbe stručnjaci predlažu primjenu različitih strategija.
Preporučljivo je postupno mijenjati raspored spavanja nekoliko dana unaprijed kako bi se omogućila prilagodba na novo vrijeme. Nadalje, preporuča se izbjegavati kofein i teške obroke nekoliko sati prije spavanja. Korištenje prirodnog dnevnog svjetla također može pomoći tijelu da se učinkovitije privikne na te promjene. Hoće li se praksa podešavanja sata zadržati iu budućnosti?
Iako među brojnim pojedincima postoji jaka sklonost ukidanju ove prakse, čini se da će se promjena vremena zadržati unutar Europske unije u doglednoj budućnosti. U nedostatku jedinstvenog dogovora među državama članicama, ova će se praksa nastaviti barem do 2026. ili dok se ne postigne konsenzus o zadržavanju ljetnog računanja vremena ili vraćanju na standardno vrijeme.
Iako se podešavanje sata može činiti trivijalnim pothvatom, ono ima značajne posljedice za naše zdravlje, ponašanje i dnevne rasporede. Godina 2025. donosi promjene koje moramo prihvatiti. Bez obzira na brojne kritike, praksa pomicanja satova svake dvije godine će se zadržati. Ključno je zabilježiti datume 30. ožujka i 26. listopada u svom kalendaru i pripremiti se za nadolazeće prilagodbe.
