U današnjem članku donosimo informacije o povratku na zimsko računanje vremena, koji ove godine stiže 25. oktobra. Kazaljke će se tokom noći vratiti jedan sat unazad, a promjena će se najlakše primijetiti kroz raniji dolazak mraka prema vremenu koje pokazuju satovi.
Prelazak je predviđen za noć između subote, 24. oktobra, i nedjelje, 25. oktobra. Kada sat pokaže tri sata ujutro, vrijeme se vraća na dva. Time završava ljetno računanje vremena i počinje period koji se u svakodnevnom govoru naziva zimskim. Datum je naveden i u službenom evropskom rasporedu za 2026. godinu. :chatgpt-content-reference{index=”0″}
Za građane je najvažnija praktična razlika između proljetnog i jesenjeg prelaska. U proljeće se kazaljke pomjeraju unaprijed, dok se u oktobru vraćaju unazad. Jesenja promjena zato donosi dodatni sat u toj noći, što ljudima koji tada spavaju ostavlja mogućnost za duži odmor prije nedjeljnog jutra.
Rani datum ne znači da su promijenjena pravila
Ovogodišnji termin privlači pažnju zato što pada 25. oktobra, pri početku raspona datuma u kojem se jesenje pomjeranje može dogoditi. Međutim, to ne znači da je prelazak posebno ubrzan ili da je donesena nova odluka o ranijem vraćanju kazaljki. Primjenjuje se postojeće pravilo prema kojem ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u oktobru. :chatgpt-content-reference
Razlika između godina proizlazi iz rasporeda dana u kalendaru. Posljednja nedjelja ne pada uvijek na isti datum, pa se građanima može učiniti da zimsko računanje vremena jedne godine dolazi ranije, a druge kasnije. U 2026. godini upravo je 25. oktobar posljednja nedjelja tog mjeseca.
Zato je korisnije zapamtiti konkretan vikend nego promjenu povezivati s neodređenim izrazima poput kraja mjeseca. Subota, 24. oktobra, još pripada ljetnom računanju vremena, dok nedjeljno jutro počinje nakon vraćanja kazaljki. Tako se jasnije razlikuju večer prije prelaska i dan u kojem se novi raspored već primjenjuje.
Vikend prelaska
Promjena se događa tokom noći sa subote na nedjelju. Vraćanjem vremena sa 3:00 na 2:00 ponavlja se jedan sat, pa ta noć traje sat duže.
Sam datum ne mijenja smjer pomjeranja niti trajanje vremenske razlike. I ove jeseni riječ je o jednom satu unazad. Za organizaciju obaveza ta informacija ima veću praktičnu vrijednost od poređenja s terminima iz prethodnih godina.
Zašto mrak dolazi ranije prema satu
Nakon prelaska građani će primijetiti da se sumrak pojavljuje ranije u odnosu na vrijeme na koje su navikli tokom ljetnog računanja. To posebno dolazi do izražaja poslije posla ili škole, kada dio poslijepodnevnih aktivnosti koji je ranije bio osvijetljen dnevnim svjetlom prelazi u tamniji dio dana.
Važno je, međutim, precizno razumjeti ovu promjenu. Vraćanje kazaljki samo po sebi ne oduzima sat dnevne svjetlosti. Ono mijenja vrijeme na satu u kojem se bilježe izlazak i zalazak sunca. Sezonsko skraćivanje dana tokom jeseni zaseban je proces, koji se nastavlja bez obzira na pomjeranje kazaljki.
Izraz da večeri postaju kraće zato se odnosi na raspoloživi svijetli dio dana prema uobičajenom rasporedu obaveza. Osoba koja završava posao u isto vrijeme može nakon prelaska imati manje dnevne svjetlosti za šetnju ili druge aktivnosti na otvorenom. Njeno radno vrijeme ostaje isto, ali se odnos tog termina prema sunčevoj svjetlosti mijenja.
Na jutarnjoj strani dana promjena djeluje u suprotnom smjeru. U odnosu na isti termin neposredno prije prelaska, jutra će biti svjetlija. To može odgovarati ljudima koji rano odlaze na posao, u školu ili na druge obaveze, iako ne mijenja činjenicu da se tokom jeseni ukupna dužina dana postepeno smanjuje.
Dodatni sat tokom noći također ne znači da će svi automatski spavati duže. On pruža takvu mogućnost, dok stvarno trajanje odmora zavisi od rasporeda pojedinca. Zbog toga je preciznije govoriti o dužoj noći prelaska nego obećavati jednak učinak na san svakom građaninu.
Rasprava o ukidanju još nije promijenila sistem
Mogućnost ukidanja sezonskog pomjeranja sata već godinama je tema evropskih rasprava. Ipak, prijedlog promjene nije isto što i pravilo koje se već primjenjuje. Vijeće Evropske unije i dalje opisuje ukidanje kao predmet prijedloga, dok važeći sistem predviđa proljetni prelazak na ljetno i jesenji povratak na standardno vrijeme.
U dostavljenom tekstu različita mišljenja povezuju se prvenstveno s dnevnim ritmom. Jednima odgovara duži svijetli dio večeri tokom ljetnog računanja, dok drugi više pažnje daju prilagođavanju navika i rasporeda. Takve razlike objašnjavaju zašto pitanje ostaje prisutno u javnim razgovorima.
Za ovogodišnje obaveze, međutim, polazište je postojeći raspored. Najave, rasprave i želje o stalnom računanju vremena ne treba miješati s datumom predstojećeg prelaska. Građani koji planiraju aktivnosti za kraj oktobra trebaju računati na vraćanje kazaljki tokom navedenog vikenda.
Planiranje poslijepodnevnih aktivnosti
Za aktivnosti kojima je potrebna dnevna svjetlost važan je raniji sumrak prema satu. Termin nakon posla ili škole koji je prije prelaska bio svijetao može zahtijevati drugačiju organizaciju.
Prva nedjelja nakon promjene tako donosi dva različita iskustva: dodatni sat tokom prethodne noći i raniji mrak u poslijepodnevnim satima. Pri planiranju izlazaka i obaveza na otvorenom upravo će raspored svjetlosti biti najprimjetnija praktična promjena.
