Kardiovaskularne bolesti i srčani udar spadaju u najčešće uzroke smrti u svijetu a ljudi često zanemaruju signale koje nam naše tijelo šalje u vidu raznih simptoma. Danas vam donosimo četiri koja su najčešća.
Obično povezana s visokim krvnim tlakom, nepravilnim otkucajima srca ili brzom pojavom umora tijekom tjelesne aktivnosti, srčana bolest ne pokazuje uvijek simptome kod svake vrste. Moguće je da postoji nakupljanje plaka unutar vaših arterija, vaše srce može biti povećano ili srčani mišić može biti oslabljen, a sve to bez vaše svijesti. Možda neće biti vidljivih simptoma.
- Blagi srčani udar može se lako pogrešno protumačiti kao probavni poremećaj. Prisutnost skrivenih srčanih mana ili bolesti, zajedno s odsutnošću simptoma i nedostatkom svijesti, značajno povećava rizik od teških zdravstvenih komplikacija i smrtnosti među pojedincima. Nadalje, ključno je prepoznati da bolest srca nije isključivo briga starijih osoba; može se manifestirati i kod mlađih populacija, uključujući djecu.
1) Apneja za vrijeme spavanja i hrkanje Ograničeno disanje tijekom spavanja služi kao primarni uzrok hrkanja i povezano je s više oblika kardiovaskularnih bolesti. Tijekom epizoda apneje u snu dolazi do kratkih prekida disanja, što navodi stručnjake da ovo stanje povezuju s povećanom vjerojatnošću kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara. Statistike pokazuju da su osobe koje pate od apneje izložene i do tri puta većem riziku od srčanog udara. Hrkanje je osobito rašireno među osobama s prekomjernom težinom, kao i osobama s dijabetesom ili bolestima koje utječu na srce, pluća i središnji živčani sustav.
2) Otečene, bolne ili krvareće desni Crvenilo, nelagoda, oteklina ili krvarenje desni mogu ukazivati ne samo na parodontitis već i na kardiovaskularna stanja. Stručnjaci sugeriraju da neadekvatna cirkulacija krvi koja je posljedica bolesti srca može biti temelj parodontne bolesti. Osim toga, u tijeku je istraživanje kako bi se utvrdilo doprinose li iste bakterije i bolesti desni i bolesti koronarnih arterija. Osobe koje imaju problema s desnima ne bi trebale odgađati potragu za zubarskom njegom.
3) Oticanje nogu, stopala i prstiju U slučajevima zatajenja srca, zadržavanje tekućine u tijelu može dovesti do oticanja nogu i stopala. Povremeno se ova tekućina može skupiti iu trbušnoj regiji. Ako primijetite da su vam stopala natečena do te mjere da je savijanje prstiju teško i da vam čarape bolno pritišću kožu, to može ukazivati na problem. Tipično, oteklina se prvo manifestira na ekstremitetima, gdje je cirkulacija iz srca manje učinkovita. Stoga je preporučljivo bez odlaganja konzultirati liječnika.
4) Kašalj i otežano disanje Kronični kašalj ili poteškoće s disanjem mogu ukazivati na zatajenje srca, stanje karakterizirano nakupljanjem tekućine u plućima, što dovodi do komplikacija. Tipično, kratkoća daha označava početnu fazu bolesti srca ili pluća. U slučajevima bolesti srca, pojedincima je često teško duboko disati ili doći do daha.
Bonus tekst:
Nekada smatran hranom za siromašne, kačamak doživljava preporod kao “čista” egzotična poslastica. Ovo jelo, sastavljeno od kukuruznog brašna – bilo bijelog ili žutog – široko se identificira kao kukuruzno brašno ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kačamak ne samo da predstavlja ugodan doručak, već se ističe i kao jedna od najzdravijih dostupnih opcija. Bogata vitalnim hranjivim tvarima neophodnim za naše blagostanje, kukuruzna krupica pruža niz vitamina, uključujući A, E i nekoliko vitamina B, kao i razne minerale.
Kačamak se ističe značajnim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, što se sastoji od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masnoće koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, a posebno pogoduju radu crijeva. Znatna količina vlakana u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se potiču normalni probavni procesi u crijevima.
Primarni razlog za korisnost kačamaka kao izvora hrane leži u njegovoj dobrobiti za konzumaciju, bez obzira na prisutnost probavnih problema. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji, u kombinaciji s korisnim biljnim mastima, igraju ključnu ulogu u promicanju učinkovite crijevne peristaltike. Ovaj mehanizam pomaže u prevenciji zatvora i regulaciji probave. Zbog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se preporuča kao korisna opcija prehrane za osobe s povišenom razinom kolesterola.
