Poremećaji srca i krvnih žila su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, odgovorni za većinu smrtnih slučajeva. Godišnje, više od 17 milijuna ljudi izgubi život zbog ovih bolesti, a prognoze pokazuju da će taj broj do 2030. porasti na 23 milijuna. Hrvatska također ima značajnu prevalenciju bolesti krvožilnog sustava, što ih čini glavnim uzrokom smrtnosti u zemlji. S obzirom na ovu uznemirujuću statistiku, ključno je prepoznati da su indikacije kardiovaskularnih problema često suptilne i mogu proći nezamijećene, čak i od strane zdravstvenih stručnjaka. Kada se razmatraju potencijalni problemi povezani s kardiovaskularnim sustavom, važno je obratiti pažnju na specifične pokazatelje. Bolesti srca mogu rezultirati zadržavanjem tekućine u nogama, poznato kao “problemi s srčanim zaliscima”. To sugerira da oticanje u donjim ekstremitetima ili zglobovima može biti posljedica oslabljenog srca i njegove smanjene sposobnosti da adekvatno opskrbljuje periferne organe krvlju. Iako anksioznost možda nije prvi simptom koji vam pada na pamet kad razmišljate o srčanim problemima, ona može biti značajan pokazatelj. Tokom srčanog udara, pojedinci mogu doživjeti intenzivnu tjeskobu i strah od nadolazeće smrti, a nije neuobičajeno da pacijenti prijavljuju iznenadan val tjeskobe i straha prije samog događaja.Dodatno, trajni kašalj koji prelazi u hripanje može ukazivati na zatajenje srca uzrokovano nakupljanjem tekućine u plućima. Kada standardni lijekovi za kašalj ne donesu olakšanje, bitno je ozbiljno shvatiti ovaj simptom.
Iako se često bol u prsima povezuje s srčanim udarom, to nije jedini pokazatelj koji treba uzeti u obzir, s obzirom na određene iznimke. Bez obzira na to što neugodnost obično počinje u prsima, može se proširiti na različita područja, uključujući ramena, ruke, laktove, leđa, vrat, čeljust i trbuh. Bitno je napomenuti da bol ne mora nužno potjecati iz prsa; može započeti i u drugim dijelovima tijela poput lijeve ili desne ruke. Umor se često pripisuje sezonskim promjenama ili vanjskim čimbenicima, no to nije uvijek slučaj. Ako osjetite neobjašnjiv umor ili doživite značajan napor tijekom jednostavnih aktivnosti poput hodanja, bitno je biti oprezan, jer to potencijalno može ukazivati na probleme sa srcem.Srce, veličine stisnute šake, predstavlja šuplji mišić smješten u prsnom košu, odnosno sredogruđu (lat. mediastinum), odgovoran za pumpiranje krvi kroz krvne žile. Masa ljudskog srca varira između 200 i 425 grama. Vanjski omotač srca, poznat kao osrčje, pruža mu vanjsku zaštitu i sastoji se od dva listića. Između srca i srčane opne nalazi se serozna tekućina s zaštitnom ulogom. Srce se sastoji od srčanog mišićnog tkiva i ima dobru prokrvljenost kako bi mu osigurala potrebne nutrijente i kisik. Unutar ovog šupljeg mišićnog organa nalazi se mišićna pregrada, poznata kao septum cordis, koja razdvaja desnu pretklijetku i desnu klijetku od lijeve pretklijetke i lijeve klijetke.Svaka strana srca podijeljena je na manju pretklijetku i veću klijetku, a srčani zalisci, koji su elastične opne, reguliraju protok krvi iz pretklijetke u klijetku djelujući kao ventili. Ovi zalisci omogućuju prolaz krvi u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku, dok tlak krvi zatvara srčane zaliske, sprječavajući povrat krvi. Ljudsko srce ima četiri šupljine, sastavljene od dvije pretklijetke i dvije klijetke, a termini “desno” i “lijevo” srce često se koriste u medicinskom kontekstu. Desno srce čine desna pretklijetka i desna klijetka, gdje venska krv iz tijela ulazi u desnu pretklijetku, a zatim se pumpa kroz desnu klijetku u pluća.Srce obavlja dvije ključne radnje: kontrakciju i relaksaciju, a pulsi srca mogu se osjetiti na vratu, zapešću ili podlaktici, poznati kao puls.
Plućna arterija vodi krv iz desnog srca u pluća, iako sadrži vensku krv, naziva se arterija zbog konvencije da se sve krvne žile koje vode od srca prema periferiji nazivaju “arterijama”. U plućima se krv pročišćava od ugljikovog dioksida i obogaćuje kisikom. Ta pročišćena arterijska krv zatim dolazi u lijevu pretklijetku putem plućnih vena (unatoč arterijskom karakteru, nazivaju se venama jer dovode krv iz periferije u srce). Iz lijeve pretklijetke, arterijska krv putuje u lijevu klijetku, a zatim u aortu, koja distribuira krv po cijelom tijelu. Budući da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (za razliku od desnog srca koje pumpa vensku krv samo u pluća), tlakovi u lijevom srcu su triput veći, što rezultira debljim i jačim stijenkama tog dijela srca.
