Svi ste vjerovatno čuli za trombozu ali malo ko zna šta je to u stvari i kako dolazi do stvaranja tromba. To je ugrušak krvi koji se pojavljuje u srcu ili krvnim sudovima a razlozi za njegovo nastajanje mogu biti višestruki.
Medicinski stručnjaci snažno naglašavaju redovito praćenje broja krvnih stanica, uključujući razine kolesterola i triglicerida, zbog mogućnosti da tromboza u ranom stadiju prođe nezapaženo i ne pokaže simptome. Lepa i Srećna tvrde da stvaranje tromba, odnosno krvnih ugrušaka, igra vitalnu ulogu u procesu cijeljenja na mjestu ozljede.
- Ovi trombi služe za sprječavanje prekomjernog krvarenja, zaštitu od bakterijske infiltracije i pomoć u promicanju oporavka rane. Kada trombociti prianjaju jedan uz drugi i stvaraju ugrušak koji se zaglavi u krvnim žilama, taj krvni ugrušak može predstavljati značajan rizik. Duboka venska tromboza, koja obično zahvaća vene u nogama i zdjelici, odnosi se na pojavu krvnih ugrušaka unutar vena.
Ako pacijent osjeti simptome kao što je oticanje nogu, obično u jednoj nozi, ali povremeno u objema, također može primijetiti razvoj tamnih mrlja na koži i osjetiti bol u blizini mjesta krvnog ugruška. Osim toga, pacijent može imati poteškoća s hodanjem, a koža mu može biti topla na dodir.
U slučaju pojave ovih simptoma, važno je da pacijent minimalizira kretanje i potraži liječničku pomoć radi pregleda i uputnice za dodatne dijagnostičke pretrage. Color doppler je neinvazivna tehnika kojom se mogu identificirati krvni ugrušci u venama. Ovaj postupak je bezbolan i ne zahtijeva anesteziju.
Osim toga, ultrazvuk ne samo da može otkriti duboku vensku trombozu, već i procijeniti prisutnost proširenih vena i procijeniti cjelokupno stanje stijenke krvnih žila. U roku od nekoliko minuta, vaskularni kirurg posjeduje sposobnost brzog dijagnosticiranja stanja i izrade odgovarajućeg plana liječenja.
Uobičajene mogućnosti liječenja duboke venske tromboze uključuju primjenu antikoagulantnih lijekova za sprječavanje zgrušavanja krvi i trombolitičkih lijekova koji mogu otopiti postojeće krvne ugruške. Hospitalizacija i intenzivna medicinska njega obično su potrebni za upravljanje ovim stanjem.
Kada krvne žile i srce dožive zgrušavanje ili koagulaciju, kao rezultat nastaje tromb, koji je ugrušak. Zgrušavanje krvi prirodan je proces u ljudskom tijelu koji ima vitalnu funkciju u održavanju cjelokupnog zdravlja. Ti ugrušci učinkovito sprječavaju prekomjerni gubitak krvi nakon ozljede ili kirurške intervencije. Osim toga, djeluju kao barijera, sprječavaju ulazak bakterija u rane i potiču ubrzano zacjeljivanje.
- U posebnim okolnostima, krvni ugrušci se mogu razviti bez ikakvog vidljivog uzroka ili ozljede, što dovodi do stvaranja opasnog stanja poznatog kao tromb. Nažalost, postoji zabrinjavajući trend koji ukazuje na to da je sve veći broj pojedinaca pogođen ovom bolešću. Ono što pridonosi težini situacije je nesretna stvarnost da ona često kulminira smrtnim slučajevima.
Šokantno, svake godine oko 300 000 ljudi diljem svijeta izgubi život zbog neriješenih krvnih ugrušaka, pri čemu se 20 posto tih slučajeva dogodi unutar prve godine, a trećina pacijenata doživi recidiv. Ovo naglašava značajnu vjerojatnost ponovnog pojavljivanja stanja. Duboka venska tromboza, koja se obično naziva tromb, obično se javlja u dubokim venama u blizini mišića, prvenstveno u području potkoljenice.
Prisutnost otekline udova, osjećaj topline u zahvaćenom području i vidljivo crvenilo duž vena indikativni su znakovi ovog stanja. Prisutnost venske tromboze predstavlja dvostruku prijetnju cirkulaciji krvi u tijelu. Ne samo da onemogućuje protok krvi, već postoji i rizik da tromb putuje krvotokom do pluća. To može rezultirati pojavom plućne embolije, koja ometa opskrbu pluća kisikom.
Simptomi plućne embolije uključuju bol u prsima, otežano disanje, iskašljavanje krvi, kao i osjećaj slabosti i vrtoglavice. Arterije također mogu biti osjetljive na stvaranje krvnih ugrušaka, koji zatim mogu putovati u mozak i rezultirati moždanim udarom. Često se javljaju simptomi kao što su vrtoglavica i intenzivne glavobolje, često praćeni poteškoćama u govoru, paralizom, pa čak i epileptičkim napadajima.
Slično tome, ugrušak koji nastaje u srcu ili migrira iz drugog dijela tijela može izazvati srčani udar. Simptomi srčanog udara slični su simptomima plućne embolije. Na stvaranje tromba značajno utječu genetske mutacije. Uz urođene čimbenike ovom procesu doprinose i stečeni uzroci. To uključuje izbor načina života kao što je neadekvatna prehrana, dugotrajno sjedenje, pretilost i pušenje, što sve povećava rizik od razvoja tromba.
Hipertenzija, dijabetes, visoke razine kolesterola, autoimune bolesti, kronične upalne bolesti, nedostatak prirodnih antikoagulansa i folne kiseline te povišene razine homocisteina su svi razmatrani čimbenici rizika. Pojedinci koji se bore s rakom, suočavaju se s invaliditetom ili imaju imobilizaciju često su osjetljivi na razvoj tromba.
Osim toga, pojava krvnog ugruška nije neuobičajena tijekom trudnoće. Ako ste svjesni simptoma u ranoj fazi, možete učinkovito izbjeći ozbiljne posljedice. Ipak, najučinkovitija metoda za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka zahtijeva promjenu načina života, što uključuje uključivanje dosljedne tjelesne vježbe, posebno za pojedince koji imaju sjedilačka zanimanja kao što su vozači ili uredski radnici. Neophodno je pridržavati se uravnotežene prehrane i osigurati dovoljnu hidrataciju za održavanje optimalne tjelesne težine.
