Zbog ekonomskih prilika mladi parovi rijetko iamju mogućnosti da sebi priušte svoj dom i kod nas na Balkanu u velikom broju slučajeva žive u zajednici sa roditeljima jednog od partnera.
DODATNI TEKST
Čokolada je među najcjenjenijim slastičarskim proizvodima na svijetu; Međutim, mnogi pojedinci još uvijek nisu svjesni da njegovo podrijetlo seže tisućama godina unatrag od drevnih civilizacija. Dok moderno društvo čokoladu veže prvenstveno uz poslastice i slatkiše, njezina izvorna namjena i oblik bili su bitno drugačiji. Put od gorkog pića do prekrasne poslastice kakvu danas poznajemo bio je opsežan i pun fascinantnih transformacija. Porijeklo čokolade seže u Meksiko, gdje su drevne civilizacije Maja i Asteka prve koristile zrna kakaovca za pravljenje pića.
Ovo piće, nazvano “cocolatl”, bitno se razlikovalo od čokolade kakvu danas poznajemo. Asteci su prerađivali zrna kakaovca mljevenjem i miješanjem dobivene paste s vodom, začinima i ljutim papričicama, što je rezultiralo gorkom i ljutom tekućinom koja je imala značajno ceremonijalno značenje. Kakao su visoko cijenili i konzumirali plemići i vladari, uključujući i Moctezumu, posljednjeg vladara astečkog carstva, koji je vjerovao da ovaj napitak daje snagu i energiju, smatrajući ga pićem bogova.
Dok su zrna kakaovca bila cijenjena zbog svoje vrijednosti, njihova se važnost protezala izvan puke konzumacije kao pića. U astečkom društvu ovaj je grah služio kao oblik valute. Povijesni izvještaji otkrivaju da se jaram turske odjeće mogao kupiti za 100 zrna kakaovca, dok se kokoš mogla kupiti za 10. Trgovina zrnom kakaovca bila je toliko važna da su brojne kulture u Srednjoj Americi smatrale kakao “darom bogova”, uzdižući ga na vrhunac svog visokog društva. Nakon dolaska Španjolaca u Ameriku tijekom 16. stoljeća, čokolada je stekla popularnost u europskim društvima; Međutim, početne iteracije čokolade bile su znatno drugačije od onoga što danas prepoznajemo.
Recept su Španjolskoj predstavili španjolski konkvistadori, uključujući Hernána Cortésa, koji je putovao u Meksiko, ali su ga modificirali kako bi odgovarao europskim željama. Zamijenivši ljute papričice i razne začine šećerom, stvorili su slađe piće koje se svidjelo ukusu španjolske aristokracije. U tom se trenutku čokolada polako počela etablirati kao omiljeno piće među elitom u Europi. Dostupan u Europi oko 1500. godine, posluživao se isključivo u tekućem obliku. Tek je u 19. stoljeću, s napretkom industrije i tehnologije, proizvodnja čokolade doživjela transformativnu promjenu.
U Švicarskoj je 1828. godina označila značajan napredak u mljevenju kakao mase korištenjem strojeva dizajniranih za ekstrakciju kakao maslaca, utirući put masovnoj proizvodnji. Osim toga, 1875. godine švicarski inovator Daniel Peter predstavio je prvu mliječnu čokoladu, koristeći mlijeko u prahu dobiveno od Henrija Nestléa, ključni razvoj koji je promijenio oblik čokolade kakav danas poznajemo. Pojava modernih čokoladica dogodila se u drugoj polovici 19. stoljeća, kada su renomirani čokoladnici kao što su Hershey, Mars i Cadbury počeli komercijalizirati čokoladu i tako je učiniti dostupnom široj publici.
Ova transformacija stvorila je čokoladu kao globalnu senzaciju i sada se svrstava među najpopularnije proizvode u svijetu. Zanimljivo je da su posljednjih desetljeća istraživači identificirali niz zdravstvenih dobrobiti povezanih s tamnom čokoladom, koja je sve više prepoznata po svojim blagotvornim učincima na zdravlje srca, kognitivne funkcije i mentalno blagostanje. Kakao je bogat flavonoidima, prirodnim antioksidansima koji pomažu smanjiti upale i poboljšati cirkulaciju. Posljedično, čokolada, nekoć smatrana luksuznim napitkom bogova, transformirala se u uobičajeno uživanje i izvor nježnog užitka za milijarde ljudi diljem svijeta.
- Čokolada je značajno evoluirala od nekoć gorkog napitka do omiljene slatke poslastice, s poviješću koja je raznolika i duboka. Ova evolucija ne odražava samo promjene u nepcima, već i transformacije u društvenim normama i napredak u industriji. Zanimljivo je uzeti u obzir da su zrna kakaovca, koja su se kroz povijest koristila kao valuta i prezentirana u vjerskim obredima, sada postala glavna komponenta proizvoda koje svakodnevno cijenimo.
