Bolesti srca su jedan od glavnih uzroka smrtnosti ljudi u cijeomsvijetu i iako mnogi misle da srčani udar nema simptome to nije uvijek istina. Danas vam donosimo nekoliko savjeta poznatog doktora.
Slabost i malaksalost su simptomi koji zahtijevaju pažnju. Početna indikacija je kada pacijent shvati da više ne može hodati udaljenost koja je prije bila podnošljiva. Zatajenje srca je progresivno, kronično stanje koje nosi značajan rizik od smrti. Nakon postavljanja dijagnoze, pacijenti s uznapredovalim zatajenjem srca imaju stopu preživljavanja usporedivu s onima koji boluju od raka pet godina kasnije. Otprilike 50 posto osoba s dijagnozom zatajenja srca preživjet će pet godina, ali ta brojka pada na samo 10 posto nakon desetljeća, praćeno znatno povećanim rizikom od iznenadne srčane smrti.
Profesor Miljko Ristić, renomirani srbijanski kardiokirurg, upozorava da srčana slabost ili zatajenje srca ima značajan utjecaj u Srbiji. Doktor Ristić pojašnjava kako svake godine od ove bolesti oboli stotine tisuća ljudi, opisuje kako prepoznati prve simptome te napominje da je za neke transplantacija srca jedina mogućnost ozdravljenja. Zatajenje srca definirano je u četiri različita stadija. Prvi stadij je relativno blag, dok je završni stadij dosta težak i zahtijeva transplantaciju srca za pacijenta. Značajan broj života izgubljen je zbog nedostatka donora organa.
Već nekoliko godina smo na drugom mjestu u Europi po smrtnosti uzrokovanoj kardiovaskularnim bolestima, prednjači Rusija, a slijedi nas Ukrajina. U Srbiji se svake godine prijavi 170.000 novih pacijenata. Srećom, nisu svi pacijenti u najkritičnijoj fazi. Indikatori za hitnu medicinsku konzultaciju uključuju slabost i opću slabost. Primarni znak je kada pacijent shvati da više ne može s lakoćom prelaziti udaljenosti koje je prije svladavao. Na primjer, penjanje stepenicama do trećeg ili četvrtog kata, koje prije nije predstavljalo izazov, sada postaje teško.
U drugoj i trećoj fazi pojavljuju se dodatni simptomi kao što su umor, otežano disanje i opća slabost. Procjenjujemo da li se ti simptomi manifestiraju nakon hodanja po ravnim površinama na udaljenosti od sto, dvjesto metara, pa čak i kilometar ili dva. Nadalje, procjenjujemo javlja li se umor zbog blagog nagiba ili tijekom težih uspona. Na kraju se radi ultrazvučni pregled koji je vrlo precizna metoda za mjerenje snage srčanog mišića u postocima. Sva odstupanja od normalnih vrijednosti dovode do razvrstavanja bolesnika u četiri stadija bolesti.
U uznapredovalim slučajevima, uz prethodno navedene simptome, može doći do zadržavanja tekućine u tijelu, što rezultira oticanjem nogu i drugih područja. “U želucu se nakuplja tekućina. U ovom trenutku mogu biti zahvaćeni svi organi”, objašnjava liječnik. Naglašava da je loša prehrana jedan od čimbenika koji doprinosi, zbog čega je teško eliminirati takve navike među našim stanovništvom. Ostali čimbenici uključuju genetiku, anginu pektoris, infarkt miokarda, pušenje i neliječenu hipertenziju. Poznato je da naši pacijenti najčešće traže liječenje u drugom i trećem stadiju bolesti.
U ovom trenutku liječenje postaje kompliciranije, a rizik od smrtnosti se povećava. Prema riječima dr. Ristića, terapija se sastoji od primjene kardiotonika koji jačaju snagu srčanog mišića, diuretika za izbacivanje viška tekućine iz organizma i beta blokatora za rješavanje problema srčanog ritma. U uznapredovalim stadijima bolesti jedina opcija liječenja je transplantacija srca. Zbog nedostatka donora u Srbiji, ne može svaki pacijent kojem je potreban organ dočekati organ, što dovodi do značajnog broja nesretnih smrti. Neki pacijenti dobivaju srčane pumpe, koje im produžuju život i daju priliku da čekaju donora.
