Ovo ljeto nam je donijeolo pakleno visoke temperature na kakve nismo navikli i ljudi su se rashlađivali na razne načine. Sve veći broj građana ugađuje klime jer su postale skoro pa neophodne.
U suvremenom životu klimatizacija je postala norma, osobito tijekom sve češćih vrućina koje se pripisuju klimatskim promjenama. Dok mnogi smatraju da su klima-uređaji bitni za njihovu dnevnu rutinu, postoje drugi koji ih se klone zbog zabrinutosti u pogledu mogućih štetnih učinaka na zdravlje. Sponzorirani materijal Hairflex Izvršite ovu rutinu svaki drugi dan i kosa će početi rasti na ćelavim područjima. Otkrijte dodatne informacije.
Nakon ekstremne hladnoće, ekstremna vrućina je drugi vodeći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s vremenskim pojavama, nadmašujući čak i poplave. Istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet pokazuje da se oko 489 000 smrtnih slučajeva godišnje od 2000. do 2019. može povezati s vrućinom, pri čemu se 45% njih događa u Aziji, a 36% u Europi. Klima uređaj je doslovno spas, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje vjerojatnost toplinskog udara.
Temeljito istraživanje utjecaja klima uređaja na zdravlje pojavilo se u publikaciji “BMC Public Health”. Ova se studija usredotočila na to kako regulacija zraka i temperature putem sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) utječe na bolničke pacijente. Dokazi pokazuju da HVAC sustavi pozitivno pridonose oporavku pacijenata smanjujući slučajeve srčanog stresa, ubrzavajući ozdravljenje i povećavajući razinu tjelesne aktivnosti.
Osim toga, implementacija HVAC sustava povezana je sa smanjenom stopom smrtnosti pacijenata i kraćim trajanjem hospitalizacije za pojedince koji pate od respiratornih bolesti. Studija koju je provela Harvard School of Public Health pokazala je da mladi, zdravi pojedinci doživljavaju pad kognitivnih funkcija kada su izloženi povišenim temperaturama u neklimatiziranim prostorima tijekom toplinskog vala. Ovo istraživanje pratilo je 44 studenta iz Massachusettsa, od kojih su neki stanovali u klimatiziranim zgradama, dok drugi nisu imali pristup hlađenju.
- Rezultati su pokazali da su oni u zgradama bez klima uređaja pokazali slabije rezultate u procjeni kognitivnih funkcija, što je uključivalo testove mjerenja vremena reakcije i radne memorije. Iako klimatizacija nudi brojne prednosti, ona može izazvati i štetne učinke, osobito za one koji su osjetljivi. Proces hlađenja uzrokuje kondenzaciju vlage u zraku, što rezultira suhim zrakom koji može dovesti do isušivanja kože, očiju i sluznica, au određenim slučajevima i iritacije dišnog sustava.
Osim toga, pojedinci u klimatiziranim okruženjima često konzumiraju manje vode jer ne osjećaju žeđ kao što bi bili u toplijim uvjetima, što potencijalno može dovesti do dehidracije. Redovito provođenje duljeg razdoblja u klimatiziranim okruženjima smanjuje izloženost prirodnoj toplini, sprječavajući tijelo da se prilagodi povišenim temperaturama kao što bi inače bilo. Ovo smanjenje izloženosti može narušiti tjelesne termoregulacijske funkcije, što dovodi do smanjene učinkovitosti upravljanja toplinom kada je to potrebno. Isti princip vrijedi i za znojenje.
Znojenjem tijelo regulira temperaturu, što je proces koji postaje manje bitan u klimatiziranim okruženjima. Dugotrajno smanjenje znojenja može spriječiti sposobnost tijela da iskoristi ovaj vitalni mehanizam hlađenja kada je izloženo toplijim uvjetima. Prema pisanju Večernjeg lista, osobe koje nisu navikle na toplinu izložene su većem riziku od toplinskog stresa i povezanih zdravstvenih problema.
Sluznica dišnog trakta, koja obično djeluje kao obrana od bakterija i virusa, može se osušiti suhim zrakom, posljedično povećavajući vjerojatnost respiratornih infekcija. Za osobe koje pate od kroničnih respiratornih bolesti poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), izloženost suhom zraku može pogoršati simptome, uključujući nedostatak zraka i bronhokonstrikciju. Kada klima uređaji nisu adekvatno servisirani, unutar njih može doći do nakupljanja plijesni i bakterija.
Udisanje zraka zaraženog ovim mikroorganizmima može dovesti do respiratornih problema i alergijskih reakcija. Jedna značajna bakterijska bolest koja može nastati zbog loše održavanih klimatizacijskih jedinica je legionarska bolest, koja je posljedica bakterije Legionella pneumophila. Razmnožavanje se može dogoditi u vodenim sustavima koji se koriste za hlađenje zraka, kao što su sustavi ovlaživanja i rashladni tornjevi. Kada se kontaminirana voda ispusti u zrak putem klimatizacijskih sustava, može doći do udisanja bakterija, što potencijalno uzrokuje infekciju.
Ključno je naglasiti da je legionarska bolest prvenstveno povezana s opsežnim sustavima klimatizacije i vode koji se nalaze u strukturama poput hotela, bolnica i uredskih zgrada. Rizik od zaraze legionarskom bolešću od standardnih klima uređaja u stanovima znatno je smanjen. Brzi prijelaz s klimatiziranih na grijane prostore može predstavljati probleme.
Ova promjena može dovesti do bronhokonstrikcije, osobito kod osoba koje boluju od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Hladan zrak u klimatiziranim prostorima može iritirati dišne puteve, a nagli ulazak toplijeg zraka može pogoršati tu iritaciju, što može dovesti do kašlja i poteškoća s disanjem. Brza promjena temperature može opteretiti kardiovaskularni sustav.
Pojedinci koji već imaju srčana oboljenja mogu se suočiti s pogoršanim simptomima, uključujući bol u prsima i otežano disanje. Povišene temperature povećavaju opterećenje srca i opterećuju krvne žile, što predstavlja opasnost za one koji pate od hipertenzije ili bolesti srca.
