Kada govorimo o održavanju higijene potrebno je redovno se tuširati ali i oprati jedan dio tijela koji često zanemarujemo a to je naš pupak. U njemu se nakuplja prljavština koju ne vidimo dok se dobro ne zagledamo.
Dr. Karan Raj često se bavi pitanjima koja se tiču tjelesne higijene i razjašnjava brojne zablude, ističući zdravstvene probleme koji se često zanemaruju. Koristeći znanje ovog stručnjaka, može se otkriti riznica intrigantnih činjenica o tijelu i optimalnim praksama njege tijela. Dr. Raj ističe da čak i osobe koje se svakodnevno tuširaju često zanemaruju pravilno čišćenje pupka, koji se smatra jednim od najnečistijih dijelova tijela.
- Ovo posebno područje ima potencijal sakupljanja bakterija, raznih oblika prljavštine, mrtvih stanica kože, vlakana tkanine i drugog sličnog otpada. Važno je naglasiti da samo ispiranje vodom ili kupanje neće biti dovoljno; korištenje oštrih predmeta za čišćenje je strogo zabranjeno! Takvi alati predstavljaju znatnu opasnost od teških ozljeda i rizik od infekcije. Za cjelovitije čišćenje pupka neophodna je vata.
Prema dr. Ife J. Rodneyju, dermatologu, ne postoji stroga smjernica u vezi s učestalošću pranja pupka, no preporučljivo je to činiti jednom ili dva puta tjedno. “Trebali biste oprati pupak kada na njemu primijetite prljavštinu, koja može biti crna ili u boji kože. Ako osjetite bilo kakav svrbež ili iritaciju na tom području, to je jasan znak da ga treba očistiti”, objašnjava. Neophodno je temeljito pranje i sušenje područja pupka.
Prema liječnicima, topli i vlažni nabori idealno su okruženje za gljivice, što dovodi do neugodnih mirisa, peckanja i crvenila. Učinkovita metoda za čišćenje pupka uključuje nanošenje male količine kokosovog ili maslinovog ulja i ostavljanje da odstoji 10 do 15 minuta prije ispiranja. Nakon što se ulje nanese, ključno je očistiti pupak sapunom i vodom. Dosljednost u ovoj praksi je ključna, osobito tijekom faze obuke. Dok se neki pojedinci odlučuju započeti i završiti dan tuširanjem, drugi mogu odabrati različita vremena tijekom dana za ovu aktivnost.
Ipak, doktorica naglašava jednu važnu stvar za sve: jeste li razmišljali o mogućim štetnim učincima čestog tuširanja na vaše zdravlje, posebice na kožu? U tim sparnim ljetnim danima teško je ignorirati napast da se tuširamo i opustimo, zbog čega se mnogi od nas prepuštaju nekoliko puta dnevno bez razmišljanja o mogućim posljedicama. Zanimljivo je da zdravstveni djelatnici ističu da smanjena učestalost tuširanja može koristiti našoj koži!
Dermatologinja Mary Stephenson naglašava da svakodnevno tuširanje možda i nije neophodno. Osobni čimbenici poput tipa kože, dobi i razine aktivnosti prvenstveno određuju koliko se često netko tušira. Prilično je iznenađujuće da bi liječnik predložio tuširanje svaka dva do tri dana. Volite li se kupati u kadi ili naginjete tuširanju? Tuš može uštedjeti čak 50 posto više vode od kade.
Štoviše, važno je razmišljati o vremenu provedenom pod tušem, pri čemu se preporučuje optimalno trajanje između pet i sedam minuta. Tvrdi da učestalo tuširanje može oštetiti zaštitnu barijeru kože i skinuti s nje prirodna ulja, što rezultira problemima poput suhoće, iritacije, a povremeno i osipa ili crvenila. Naglašava da u pravilu tuširanje ne bi trebalo trajati duže od tri minute. Stoga bismo se trebali češće tuširati tijekom aktivnosti, treninga ili fizičkog rada jer oni mogu dovesti do pojačanog znojenja.
