Kako starimo tako se mijenja i naše tijelo i njegove potrebe postaju drugačije. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti namirnicama koje konzumiramo i voditi računa da one budu zdrave.
Što se obično smatra zdravom prehranom za starije osobe? Od vitalne je važnosti za starije osobe da u svoju prehranu uključe hranu iz određenih vrsta. Pozornost prema odabiru hrane ključna je za sve. Kako starimo, potreba za praćenjem kvalitete naše hrane raste. Smanjenje tjelesne snage i sposobnosti za ponovni rast naglašava važnost održavanja ovih funkcija, između ostalog, odgovarajućom prehranom. Određena vrsta proizvoda trebala bi biti dio tjedne prehrane starijih osoba, ali mnogi ljudi još uvijek nisu svjesni tog zahtjeva.
- Važno je razumjeti što čini hranjivu prehranu za starije osobe. Koje komponente trebaju biti dio režima prehrane starijih osoba? Starijim osobama preporuča se stalna konzumacija mliječnih proizvoda, posebice onih koji ih uživaju, poput sira, jogurta i kefira. Prikladan je i goveđi sir, glatki ili mrvičast. Savjetuje se da starije osobe konzumiraju između jedne i tri čaše ovih bebida dnevno. U ovu kategoriju spadaju prethodno spomenuti jogurt (koji je tipično domaći i sastoji se od voća s okusom bez dodanog šećera), te kefir, mlaćenica i kiselo mlijeko.
Suhi mliječni proizvodi vrve korisnim bakterijama koje obogaćuju crijevnu floru. Osim toga, redovita konzumacija ovih namirnica smanjuje mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, sudjeluju u regulaciji kolesterola i krvnog tlaka. Između 10 i 20 posto starijih osoba možda unosi manje kalorija nego što im je stvarno potrebno. Međutim, smanjenje apetita samo zbog učinaka lijekova ili starenja može dovesti do dodatnog tjelesnog pada. Starije osobe obično imaju manjak vitamina D, vitamina B, proteina, kao i kalija, kalcija i magnezija.
Osim mliječnih proizvoda, prehrana starijih osoba trebala bi uključivati raznoliku hranu, uključujući vitalni kruh, žitarice, sjemenke i biljna ulja. Preporuča se ciljati na minimalno pet porcija voća i povrća dnevno, s naglaskom na konzumaciju tri četvrtine dana kao povrća i jedne četvrtine kao voća, koje treba konzumirati ili sirovo ili u obliku sokova. Dodatno, bijelo meso i riba bi trebali biti uključeni, i to dva puta tjedno. Obroci bi trebali sadržavati umjerenu količinu soli, šećera i masti koja se već nalazi u mesu, ove tri komponente se obično nalaze u crvenom mesu poput govedine i svinjetine.
Za starije od 50 godina savjetuju se redoviti obroci, otprilike pet obroka dnevno, od kojih barem jedan treba biti topao. Proces starenja rezultira promjenama u sastavu tijela, posebice gubitkom mišićne mase popraćenim povećanjem masnog tkiva. Značajna komponenta ovog konteksta je sarkopenija, koja je definirana smanjenjem mase skeletnih mišića, što rezultira smanjenjem mišićne snage. Osim toga, starenje je često praćeno gubitkom okusa i mirisa, kao i nesposobnošću vida.
Uobičajeno je da starije osobe imaju česte promjene u funkcionalnoj sposobnosti, što može dovesti do smanjenog unosa hrane. Ovo smanjenje potrošnje moguće je zbog niza uzroka, uključujući smanjenje gladi, nedostatak prepoznavanja hrane i tešku situaciju s hranom. Među primarnim zdravstvenim problemima povezanim sa životnim stilom starijih ljudi su kardiovaskularne bolesti, prijelomi kostiju, zatajenje bubrega, poremećaji raspoloženja, kognitivni problemi, artritis, gubitak vida i ukupni nedostaci u prehrani koji utječu na fizičku izvedbu, a na sve to značajno utječu odluke o prehrani.
Starije osobe osjetljivije su na uobičajene nedostatke proteina, željeza, cinka, selena i vitamina B1, B6, B12 i D. Zbog specifičnih funkcionalnih promjena u probavnom sustavu povezanih sa starenjem, bitno je da starije osobe promijene svoje prehrambene navike u skladu s općim smjernicama zdrave prehrane, uzimajući u obzir razinu tjelesne aktivnosti i energetske potrebe. Uobičajena zabluda u prehrani je pretjerano uživanje u soli i šećeru.
Konzumacija zasićenih masti može dovesti do bolesti kasnije u životu, što rezultira funkcionalnim gubitkom. Preporuča se starijim osobama smanjiti potrošnju energije. Između 51. i 75. godine dnevne potrebe za energijom smanjuju se za 10%. Nakon toga slijedi daljnji pad od 10% svakog desetljeća nakon toga.
