Što učiniti kod uboda stršljena? Prvih 5 minuta može spasiti život – savjeti liječnice koje svi moraju znati

U danasnjem ćlanku Vam donosimo važne informacije o pravilnom postupanju nakon uboda stršljena, ose ili sličnog insekta. Većina uboda završava lokalnim bolom i otokom, ali nagla alergijska reakcija može ugroziti disanje i cirkulaciju, zbog čega je presudno na vrijeme prepoznati upozoravajuće simptome….

Ubod stršljena najčešće izaziva bol, crvenilo i oticanje oko mjesta uboda, ali kod alergičnih osoba može dovesti do anafilaksije opasne po život. Nakon uboda potrebno je udaljiti se od insekata, pregledati kožu, oprati mjesto uboda i staviti hladan oblog. Otežano disanje, oticanje jezika ili grla, raširena koprivnjača, vrtoglavica i gubitak svijesti zahtijevaju hitnu reakciju. Ako osoba ima propisani autoinjektor adrenalina, treba ga odmah upotrijebiti i pozvati hitnu pomoć.

Stršljeni su naročito aktivni tokom toplijih mjeseci, kada se ljudi više zadržavaju u prirodi, dvorištima, voćnjacima i na otvorenim terasama. Privlače ih hrana, slatka pića, zrelo voće i otvorene posude za otpad, pa se susret s njima može dogoditi čak i tokom sasvim običnog porodičnog ručka.

Sam ubod može biti izrazito bolan, ali njegova težina ne zavisi samo od veličine insekta. Mnogo je važnije kako organizam određene osobe reaguje na otrov. Kod većine ljudi pojavljuju se bol, crvenilo, peckanje i otok oko mjesta uboda. Kod manjeg broja osoba može nastati ozbiljna alergijska reakcija poznata kao anafilaksija.

Anafilaksija se može razviti veoma brzo, ponekad u roku od nekoliko minuta. Zbog toga osobu nakon uboda treba pažljivo posmatrati, naročito ako je ranije imala alergijsku reakciju, ubod se dogodio u ustima ili grlu, ili je osoba zadobila veći broj uboda.

Prvi koraci neposredno nakon uboda

Osobu prvo treba udaljiti iz neposredne blizine stršljena. Ako se ubod dogodio kod gnijezda, moguće je da se u okolini nalazi još insekata. Nagli pokreti i pokušaji udaranja mogu povećati rizik od novih uboda, pa je najbolje smireno krenuti prema sigurnom prostoru.

Nakon toga treba pregledati mjesto uboda. Stršljeni i ose uglavnom ne ostavljaju žalac u koži i mogu ubosti više puta. Pčele ga, međutim, najčešće ostavljaju. Ako je žalac vidljiv, treba ga ukloniti što prije, pažljivo i bez nepotrebnog pritiskanja kože.

Mjesto uboda zatim treba oprati vodom i sapunom. Ako se ubod nalazi na šaci ili prstu, preporučljivo je odmah skinuti prstenje, narukvice ili druge tijesne predmete prije nego što se otok poveća.

Na bolno područje može se staviti hladan oblog umotan u tkaninu. Oblog se drži približno 10 do 20 minuta, nakon čega se pravi pauza. Led ne treba stavljati direktno na kožu jer može izazvati dodatno oštećenje. Ako je ubod na ruci ili nozi, taj dio tijela može se držati blago podignut kako bi se smanjilo oticanje.

Kod blage lokalne reakcije mogu pomoći lijek protiv bolova ili antihistaminik, ali samo ako ih osoba inače smije koristiti i u skladu s uputstvom ili savjetom zdravstvenog radnika. Antihistaminik može ublažiti svrab i koprivnjaču, ali ne zaustavlja anafilaksiju i ne može zamijeniti adrenalin.

Simptomi zbog kojih se hitna pomoć poziva bez čekanja

Bol, peckanje i ograničen otok oko mjesta uboda uobičajena su lokalna reakcija. Mnogo su opasniji simptomi koji se pojavljuju udaljeno od mjesta uboda ili zahvataju disanje, svijest i cirkulaciju.

Hitnu pomoć treba odmah pozvati ako se pojavi bilo koji od sljedećih znakova:

• otežano, ubrzano ili bučno disanje;
• zviždanje u grudima ili osjećaj stezanja;
• oticanje jezika, usana, lica ili grla;
• promuklost, teško govoranje ili otežano gutanje;
• koprivnjača ili osip koji se širi po tijelu;
• iznenadna slabost, hladan znoj ili izrazita bljedoća;
• vrtoglavica, zbunjenost ili osjećaj da će osoba pasti;
• mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku ili proljev uz druge simptome;
• gubitak svijesti.

U takvoj situaciji ne treba čekati da se vidi hoće li simptomi sami nestati. Potrebno je odmah pozvati broj 112 ili lokalni broj hitne medicinske pomoći i jasno reći da se sumnja na anafilaksiju nakon uboda insekta.

Kako se pravilno koristi propisani autoinjektor adrenalina

Osobe koje znaju da imaju ozbiljnu alergiju na ubode insekata trebale bi stalno nositi propisani autoinjektor adrenalina i provjeravati njegov rok trajanja. Važno je da članovi porodice i bliske osobe također znaju gdje se nalazi i kako se koristi.

Autoinjektor se primjenjuje u vanjsku stranu natkoljenice, prema uputstvu proizvođača konkretnog uređaja. Pojedini modeli mogu se primijeniti i kroz tanju odjeću, ali se uvijek treba pridržavati uputa za uređaj koji osoba posjeduje.

Nakon prve doze odmah se poziva hitna pomoć. Ako se simptomi ne poprave nakon pet minuta, a dostupan je drugi propisani autoinjektor, primjenjuje se druga doza. Uređaj se ne koristi više puta, jer svaki autoinjektor sadrži samo jednu dozu.

Osobu sa simptomima anafilaksije treba položiti na leđa i, ako je moguće, blago podići noge. Ako teško diše, može sjediti uz oslonac ili imati podignuta ramena, ali ne smije naglo ustajati niti hodati. Trudnicu treba položiti na lijevu stranu.

Ako osoba povraća ili je bez svijesti, ali normalno diše, treba je postaviti u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Ako ne diše normalno, potrebno je započeti oživljavanje i slijediti upute dispečera hitne pomoći.

Osobi s ozbiljnom reakcijom ne treba davati hranu, piće niti tablete na usta ako teško guta, gubi svijest ili joj otiče grlo. Stavljanje leda u usta nije zamjena za adrenalin i hitnu medicinsku pomoć te ne treba odgađati poziv ljekarima.

Kada lokalna reakcija ipak zahtijeva pregled

Čak i bez simptoma anafilaksije, ljekarski pregled može biti potreban ako otok postaje veoma velik, bol se pojačava, simptomi traju nekoliko dana ili se oko mjesta uboda kasnije pojave znakovi infekcije, poput izražene topline, crvenila koje se širi, gnoja ili povišene temperature.

Poseban oprez potreban je kod uboda u jezik, usta, vrat ili područje oko očiju. Otok u ustima i grlu može otežati disanje čak i kada nije riječ o klasičnoj alergijskoj reakciji. Zbog toga takvi ubodi zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Pomoć treba zatražiti i nakon većeg broja uboda. Veća količina otrova može izazvati ozbiljne tegobe i kod osobe koja nije alergična. Djeca, starije osobe i ljudi sa srčanim ili plućnim bolestima posebno su osjetljivi na posljedice višestrukih uboda.

Osoba koja je jednom imala ozbiljnu reakciju nakon uboda treba razgovarati s ljekarom ili alergologom. Stručnjak može procijeniti potrebu za testiranjem, propisivanjem autoinjektora adrenalina i drugim preventivnim mjerama.

Kako smanjiti mogućnost uboda

Gn ozdo stršljena nikada ne treba dirati, rušiti niti pokušavati ukloniti bez odgovarajuće opreme i iskustva. Ako se nalazi u blizini kuće, škole ili mjesta na kojem ljudi često prolaze, potrebno je kontaktirati stručnu službu.

Hranu i slatke napitke na otvorenom treba držati pokrivene. Posebno je važno provjeriti limenke, boce i čaše prije nego što se iz njih pije jer insekt može ući u otvor, a ubod u ustima predstavlja povećan rizik.

Kante za otpatke treba držati zatvorene, a prezrelo ili otpalo voće redovno uklanjati iz dvorišta. U prirodi je korisno nositi zatvorenu obuću i izbjegavati hodanje bosim nogama kroz travu.

Ako se stršljen približi, treba ostati što mirniji i polako se udaljiti. Mahnje rukama, pokušaj udaranja i naglo trčanje mogu izazvati odbrambenu reakciju insekta.

Najvažnije nakon uboda jeste razlikovati ograničenu lokalnu reakciju od simptoma koji zahvataju cijeli organizam. Bol i manji otok mogu se najčešće ublažiti pranjem, hladnim oblogom i praćenjem, dok problemi s disanjem, oticanje grla i vrtoglavica zahtijevaju hitno postupanje.

Brzina reakcije može biti presudna. Osobu treba udaljiti od insekata, primijeniti propisani adrenalin ako postoje znakovi anafilaksije, pozvati hitnu pomoć i pravilno je položiti dok stručni tim ne stigne. Smirenost je važna, ali čekanje kod upozoravajućih simptoma nije sigurno.