„Stres razara čovjeka iznutra kao otrov koji kap po kap truje svaku ćeliju tijela.“ – Psiholog daje 4 tehnika za protuotrov

U današnjem članku pišemo o stresu i njegovom razarajućem učinku na tijelo i um. Stres nije samo kratkotrajna nelagodnost koju svi povremeno doživimo; kad traje duže, postaje ozbiljan problem koji može ušutkati tijelo i um, izazivajući dugoročne posljedice.Saznajte…

Stres je poput otrova koji kap po kap truje tijelo i psihu. Iako ne osjećamo neposredne posljedice, dugoročno stres može biti izuzetno štetan.

Svaka situacija koja nam stvara osjećaj prijetnje—bilo da je riječ o poslu, zdravlju, novčanim brigama ili osobnim odnosima—može postati izvor kroničnog stresa. A kada je stres stalno prisutan, tijelo i um prebacuju se u način rada „na alarmu“, što može imati ozbiljan utjecaj na naše zdravlje.

Kako stres utječe na tijelo? Kada smo pod stresom, tijelo aktivira svoj „borbeni ili bježni“ sistem, što dovodi do lučenja hormona poput kortizola i adrenalina. Ovo ubrzava rad srca, povisuje krvni pritisak i čini tijelo stalno u pripravnosti. Također, probava se usporava, mišići se stežu i javlja se napetost, dok imunitet slabi, čineći nas podložnijima bolestima. Dugoročno, ovo može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema jer tijelo ostaje u „režimu uzbune“ umjesto da se oporavlja i regenerira.

• Kronični stres ne ostaje samo u tijelu, on također utječe na psihu. Tjeskoba, nervoza, razdražljivost, nesanica i osjećaj preopterećenosti postaju svakodnevni problemi. Možda mislite da ste pod stresom zbog posla ili drugih vanjskih faktora, ali dugoročni stres može stvoriti osjećaj da nemate kontrolu nad vlastitim životom. Taj začarani krug je opasan: što ste umorniji i iscrpljeniji, to je stres veći, a što je stres veći, to je teže odmoriti se.

Dobra vijest je da postoji način da se borite protiv stresa. Stručnjaci predlažu nekoliko provjerenih tehnika koje djeluju kao „protuotrov“ za stres, pomažući tijelu da se smiri i vrati u mirniji režim.

Prva tehnika je duboko disanje. Kada smo pod stresom, disanje postaje plitko i ubrzano, što signalizira tijelu da je opasnost blizu. Međutim, kontrola disanja može pomoći da se smiri živčani sistem. Jednostavna vježba disanja može izgledati ovako: udahnite na 4 sekunde, zadržite dah na 2 sekunde, a potom polako izdahnite na 6-8 sekundi. Ponovite ovu vježbu 5 puta, a dok izdišete, ponavljajte sebi „Sada sam siguran/na“. Ova vježba pomaže tijelu da prepozna trenutnu sigurnost, a meditacija može pomoći da se fokusirate na sadašnji trenutak, umjesto da se brinete o prošlim ili budućim događajima.

• Druga tehnika je fizička aktivnost. Kretanje je jedan od najmoćnijih antistres lijekova. Iako vam možda nije do treninga, samo 20-30 minuta bržeg hoda, trčanja ili plivanja može pomoći da tijelo otpusti endorfine—hormone koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju napetost. I najjednostavnije vježbe, poput istezanja ili kućnih vježbi, mogu pomoći da se oslobodite napetosti. Ključ je u tome što kretanje ne rješava nužno problem, ali vraća snagu za suočavanje s njim.

Treća tehnika je struktura dana i planiranje. Stres se često pojačava kada osjećamo da je naš život haotičan i kada nismo sigurni šta trebamo prvo uraditi. Planiranje i organizacija mogu značajno smanjiti osjećaj preopterećenosti. Napišite tri najvažnija zadatka koje trebate obaviti i postavite jedan mali korak za svaki. Uključite vrijeme za pauzu kako biste se opustili. Čak i jednostavan kalendar ili lista u telefonu može donijeti osjećaj kontrole.

Četvrta tehnika je socijalna podrška. Razgovor s nekim kome vjerujete može biti izuzetno umirujuće. To ne znači da ćete odmah riješiti sve probleme, ali dijeljenje svojih osjećaja smanjuje pritisak. Razgovarajte s prijateljem, partnerom, članom obitelji ili terapeutom. Ako ne želite tražiti rješenja, samo recite: „Ne tražim rješenje, samo mi treba da me neko sasluša.“ Dijeljenje nije slabost, to je način reguliranja stresa.

• Stres možda ne možete potpuno eliminirati, ali ove tehnike vam mogu pomoći da ga sprečite da vas „kap po kap“ truje. Učinite ih dijelom svoje dnevne rutine—jednu minutu disanja, malo fizičkog kretanja, 3 prioriteta i jedan razgovor podrške. Mir neće doći sam, ali s vremenom ćete naučiti kako ga graditi.