Zdravlje je najveće blago svakog čovjeka i potrebo j evoditi računa o njemu. Jedan do najvažnijih organa je naš mozak koji upravlja ostalim organima a u nastavku vam donosimo savjete neurohirirga.
1. Psihičko blagostanje:
Opće blagostanje svakog pojedinca uvelike ovisi o emocionalnom zdravlju. Ovaj aspekt uključuje sposobnost osobe da identificira, razumije i konstruktivno upravlja svojim emocijama, kao i da na zdrav način odgovori na okolnosti koje izazivaju emocionalnu reakciju. Osobe s jakim emocionalnim zdravljem mogu vješto upravljati stresnim situacijama, nezgodama, frustracijama i drugim nepovoljnim stanjima koja su neizbježan dio života. Nadalje, ove osobe mogu artikulirati svoje emocije bez ugrožavanja svoje unutarnje ravnoteže ili odnosa s drugima.
Štoviše, ljudi s emocionalnim blagostanjem obično pokazuju značajnu otpornost i sposobnost održavanja unutarnjeg sklada, čak i u teškim okolnostima. Oni se konstruktivno nose s emocionalnim poteškoćama i ne dopuštaju negativnim osjećajima da dominiraju njihovim postojanjem. Takvi pojedinci priznaju svoje emocije umjesto da ih odbacuju, koristeći te osjećaje kao instrumente za osobni rast i razvoj. Njihova vještina prepoznavanja i balansiranja svojih emocija ključna je za postizanje trajnog emocionalnog zdravlja.
2. Mentalno blagostanje:
Kamen temeljac svakog pojedinca u suočavanju sa životnim izazovima je mentalno zdravlje. To uključuje sposobnost jasnog razmišljanja, donošenja racionalnih odluka, rješavanja problema i njegovanja pozitivnog pogleda na život. Psihički zdrave osobe često karakteriziraju sposobnost donošenja teških odluka u stresnim okolnostima, svijest o osobnim vrijednostima i otpornost u suočavanju s mentalnim i emocionalnim zahtjevima koji proizlaze iz životnih nedaća.
Zadržavaju konstruktivno samopoštovanje i povjerenje u svoje sposobnosti, što im omogućuje učinkovito upravljanje stresom, tjeskobom i raznim drugim psihičkim opterećenjima. Pojedinci ove prirode obično se suzdržavaju od dopuštanja negativnim mislima ili izazovima da priguše njihov duh; umjesto toga, nastoje učiti iz svojih iskustava i zadržati optimističan pogled na život.
Kultiviranje psihološke dobrobiti ne uključuje samo rješavanje problema, već i stalnu posvećenost mentalnom razvoju, postavljanje ciljeva i namjerne napore prema osobnom napretku. Strategije za poboljšanje mentalnog blagostanja i kognitivnog učinka: Nije neuobičajeno susresti se s okolnostima u kojima se ne možemo sjetiti imena osobe koju smo upoznali tek nekoliko trenutaka prije ili pronaći kritične informacije koje su, čini se, “na vrhu jezika”. Iako se ovaj fenomen često povezuje s procesom starenja, stručnjaci navode da bi glavni razlog mogao biti nedostatak odgovarajuće stimulacije mozga.
Nedostatak mentalnog angažmana i stimulacije može dovesti do smanjenih sposobnosti vezanih uz pamćenje, koncentraciju i učinkovito rješavanje problema. Neurobiolozi često ističu da, baš kao što mišići dobivaju na snazi tjelesnom aktivnošću, mozak također može doživjeti poboljšanja ako mu se pruži odgovarajuća stimulacija. Slično tome, bavljenje raznim aktivnostima “treniranja” mozga može dovesti do poboljšanja pamćenja, koncentracije i kognitivne učinkovitosti, kao i do potencijalnog usporavanja prirodnog procesa starenja.
- Važno je napomenuti da pojedinci u poodmaklim godinama još uvijek mogu značajno poboljšati svoje mentalne sposobnosti kada sudjeluju u odgovarajućim vježbama i stimulaciji. Dr. Rahul Jandial, poznati neurokirurg i autor knjige Neurofitness: Preporuke neurokirurga za poboljšanje funkcije mozga, predstavlja smjernice utemeljene na dokazima za poboljšanje i održavanje funkcije mozga. Naglašava da, suprotno uvriježenoj percepciji mozga kao statičkog organa, on ima sposobnost mijenjanja i prilagođavanja tijekom života kroz odgovarajuće tehnike i vježbe.
Dr. Jandial nudi sveobuhvatne smjernice usmjerene ne samo na očuvanje mentalnih sposobnosti, već i na povećanje neuroplastičnosti, što je bitno za održivu mentalnu oštrinu. Dr. Jandial predlaže tri osnovne strategije za poboljšanje zdravlja mozga: 1. Tehnika ritmičkog disanja “4-4-4-4”. Ritmičko disanje, stara tehnika koja se koristi u meditaciji, pokazala je značajnu učinkovitost u ublažavanju stresa i poboljšanju kognitivnih sposobnosti.
Studije pokazuju da duboko disanje snižava razinu kortizola, hormona povezanog sa stresom, što rezultira smanjenom anksioznošću i povećanom koncentracijom, zajedno s mentalnom jasnoćom. Ova praksa pozitivno utječe na amigdalu, područje mozga koje je sastavni dio emocionalnih reakcija, olakšavajući poboljšanu emocionalnu regulaciju.
Upute za izvođenje: Udahnite kroz nosnice brojeći do četiri. Zadržite dah četiri puta. Polako izdahnite kroz nos brojeći do četiri. Nakon toga, uzmite kratku pauzu i brojite do četiri prije nego što ponovno započnete ciklus. Vježbanje ove tehnike samo deset minuta svaki dan može značajno poboljšati kognitivnu funkciju, ublažiti tjeskobu, promicati emocionalnu stabilnost i poboljšati mentalnu jasnoću.
2. Povremena apstinencija od hrane – Preskakanje doručka dva puta tjedno: Isprekidani post, prikazan u praksi preskakanja doručka dva puta tjedno, pojavio se kao istaknuta strategija u polju neurobiologije. Ovaj pristup promiče sintezu moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), ključnog elementa koji potiče neuroplastičnost, definiranu kao sposobnost mozga da formira nove neuronske veze. BDNF igra ključnu ulogu u kognitivnim procesima kao što su učenje, pamćenje i cjelokupna mentalna funkcija. Štoviše, povremeni post pridonosi regeneraciji neurona, ublažava upalne reakcije u tijelu i poboljšava opće zdravstveno stanje.
Metoda 16:8, koju je uveo dr. Jandial, uključuje razdoblje gladovanja od 16 sati, s ograničenjem konzumacije hrane na razdoblje od 8 sati svaki dan. Kako biste poboljšali rezultate, započnite s povremenim preskakanjem doručka dva puta tjedno i postupno povećavajte ovu praksu. 3. Povećana mobilnost – “Vertikalni pristup razmišljanju”: Suvremeni stil života često prisiljava pojedince da dugo sjede, što može negativno utjecati na mentalno stanje. Dr Jandial ističe važnost tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja mozga. Bavljenje kretanjem potiče proizvodnju BDNF-a, olakšava razvoj novih neurona i jača postojeće neuronske veze.
Prijedlozi za poboljšanje mobilnosti: Preporučuje se svakih sat vremena napraviti pauze za ustajanje i kretanje. Prilikom telefonskih razgovora preporučuje se hodanje, a ne sjedenje. Kad god je moguće, razmislite o radu za stolom stojeći. Kratke šetnje od samo pet minuta svaki sat mogu značajno poboljšati kognitivne funkcije i smanjiti vjerojatnost kroničnih bolesti povezanih s dugotrajnim sjedenjem. Mozak funkcionira kao organ koji vježbanjem povećava svoju snagu i učinkovitost, slično razvoju mišića.
Prakse poput ritmičkog disanja, isprekidanog posta i povećane tjelesne aktivnosti mogu uvelike utjecati na zdravlje mozga, poboljšati pamćenje i koncentraciju te smanjiti mentalni umor. Integriranjem ovih jednostavnih navika u svoju svakodnevnu rutinu, možete poboljšati mentalnu jasnoću, povećati razinu energije i potaknuti održivu mentalnu oštrinu, omogućujući vam da učinkovitije pristupite životnim izazovima.
