Počeo je mart mjesec i uskoro nam stiže i proljeće kada je vrijeme za sređivanje dvorišta i vrtova te pripreme za sadnju. Ljudi koji uzgajaju svoje povrće i voće imaju velikih problema s anametnicima a mi vam donosimo jedan savjet.
Izvanredna tvar, naširoko poznata i korištena od naših predaka, Plavi kamen ili bakreni sulfat, služi kao konvencionalni fungicid koji učinkovito štiti voćke od raznih bolesti. Odgovarajuće proljetno prskanje ključno je za održavanje zdravlja stabala i osiguravanje obilne žetve. Prednosti plavog kamenjara uključuju prevenciju gljivičnih bolesti, uključujući peronosporu, krastavost i moniliju. Čuva mlada stabla inhibirajući rast plijesni i raznih gljivica. Čisti rane na stablu i olakšava njihovo zacjeljivanje nakon rezidbe.
Kada je prikladno vrijeme za korištenje plavog kamena? U rano proljeće, točnije tijekom veljače i ožujka, preporučljivo je prvo prskanje obaviti prije nicanja pupova. Za dezinfekciju kore i uništavanje štetnika koji su prezimili može se koristiti otopina koncentracije 3-5%. Nakon razdoblja cvatnje (travanj-svibanj), može se koristiti razrijeđena otopina u koncentraciji od 1% za zaštitu stabala od gljivičnih infekcija. U kasnu jesen (studeni), primjena 3% otopine je korisna za čišćenje stabala u pripremi za zimsku sezonu. Koja je metoda za pripremu otopine plavog kamena?
Potrebni su sljedeći materijali: Sto grama bakrenog sulfata (obično se naziva plavi feldspat). Stotinu grama hidratiziranog vapna. Deset litara vode. U posebnoj posudi pomiješajte gašeno vapno s 5 litara vode. Istodobno, otopite bakreni sulfat u 5 litara tople vode. Postupno dodajte obje otopine uz stalno miješanje. Očekuje se da će gotova otopina imati svijetloplavu nijansu i imati neutralan pH, što se može provjeriti pomoću pH papira. Odaberite miran, suh dan za nanošenje. Upotrijebite raspršivač koji je temeljito očišćen i namijenjen isključivo za upotrebu pesticida.
- Nanesite sprej ravnomjerno na deblo, grane i okolno tlo stabla. Suzdržite se od nanošenja spreja izravno na pupoljke i cvjetove kako biste spriječili bilo kakve štetne učinke na oprašivanje. Preporučljivo je nositi zaštitne rukavice, masku i naočale. Izbjegavajte nanošenje spreja tijekom vjetrovitih uvjeta ili za pretjerano vrućih, sunčanih dana. Suzdržite se od primjene tijekom razdoblja cvatnje kako biste zaštitili oprašivače insekata. Plavi kamenjar služi kao praktičan i isplativ način zaštite voćaka. Kada se pravilno primijeni, ovaj prirodni lijek pomaže u prevenciji gljivičnih bolesti i potiče zdravu, obilnu žetvu.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, smatrale su se simbolom plodnosti i obilja još od doba starih civilizacija. Njihov profil okusa, zdravstvene prednosti i kulturološki značaj čine ih ključnima ne samo u prehrambenoj praksi, već i kao žarišne točke u brojnim legendama i mitovima. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturološku važnost smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različite epohe. Podrijetlo i povijesni razvoj smokava sežu u Aziju, posebno u regije Bliskog istoka i jugozapadne Azije.
Od nastanka ranih civilizacija, ovo je voće prepoznato jer je postojalo u drevnim kulturama poput Egipta, Grčke i Rima. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su se u Egiptu koristile zbog svojih ljekovitih svojstava. Smokve se spominju u Bibliji iu raznim religijskim i filozofskim tradicijama, gdje simboliziraju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su vrlo hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Očaravajuća slatkoća smokava može se pripisati njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, dok također osiguravaju značajnu količinu kalija, neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, ključnog za održavanje zdravlja kostiju, i vitamina B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Značajna značajka smokava je njihov bogat sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može donijeti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, čime se pomaže poboljšanoj probavi i snižavanju razine kolesterola.
Štoviše, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Značaj smokava u različitim povijesnim kontekstima bio je značajan. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila štovana kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su stabla obično bila posvećena božanstvima. Vjeruje se da su smokve bile jedno od prvih voća koje je čovječanstvo uzgajalo, što se pripisuje njihovom brzom rastu i otpornosti na sušu.
Smokve i dalje imaju značajnu važnost u brojnim kulturama čak iu suvremeno doba. U mediteranskoj kuhinji igraju vitalnu ulogu u širokom spektru jela, od salata do slastica. Štoviše, suhe smokve uživaju veliku popularnost jer se ovim načinom pripreme zadržavaju njihove nutritivne prednosti. U različitim regijama smokve su ključni sastojak tradicionalnih recepata i naširoko se smatraju “superhranom” zbog svojih zdravstvenih dobrobiti.
