Kafa je pored čaja najomiljeniji napitak ljdima širom svijeta a kod nas na Balkanu ona ima poseban značaj i predstavlja svojevrstan ritual. Mnogi ne mogu da zamisle početak dana bez šalice kafe.
Na Balkanu čin konzumiranja kave nosi značajnu konotaciju. Ono nadilazi puko osvježenje, služeći i kao prilika za opuštanje i društvenu interakciju. Često, kada se pojedinci žele okupiti, oni to osjećaju izraze izjavom: “Mogli smo popiti kavu. Neposredna želja za korištenjem toaleta često pogađa mnoge pojedince nedugo nakon konzumiranja kave. Dok neki tvrde da je ova pojava prirodna reakcija, drugi izražavaju zabrinutost glede moguće povezanosti sa zdravstvenim problemima.
- U svjetlu toga, istraživači sa Sveučilišta u Teksasu istraživali su ovu specifičnu temu. Njihovo istraživanje uključivalo je davanje kave štakorima u razdoblju od tri dana, što je dovelo do povećanja pokretljivosti crijevnih mišića, neovisno o sadržaju kofeina. “Pokretljivost mišića unutar tankog crijeva štakora pokazala je povećanje nakon tri dana uzimanja kave. To ukazuje da su, slično kao i kod ljudi, štakori iskusili značajne pokrete crijeva nakon konzumacije kave.
Dodatno, primijećeno je smanjenje sadržaja bakterija u njihovom izmetu. Zanimljivo je da su ovi učinci bili očiti bez obzira na prisutnost kofeina, budući da je kava bez kofeina imala sličan učinak na njihov probavni sustav”, navodi se. Shuan Zheng Shi, glavni autor studije, u intervjuu za britanski “Mirror. Općenito se vjeruje da kisela svojstva kave pridonose njezinom laksativnom učinku. Istraživanja pokazuju da klorogenska kiselina, prisutna u kavi, podiže razinu želučane kiseline i poboljšava rad probavnog sustava. Stoga, kada kava potakne želju za odlaskom na zahod, važno je prepoznati da je taj odgovor tipična reakcija na napitak i da nečije zdravlje ostaje potpuno nepromijenjeno.
Mnogi se pojedinci često raspituju o učincima kave na zdravlje, što je pitanje na koje stručnjaci često postavljaju pitanja. Iako kava nudi brojne prednosti za tijelo, postoje posebni aspekti koji zahtijevaju temeljito ispitivanje. Kava je značajan izvor antioksidansa i pokazala je sposobnost inhibicije proliferacije stanica raka u određenim slučajevima. Ipak, konzumacija kave bez hrane može dovesti do neželjenih učinaka. Uzimanje šalice crne kave na prazan želudac potiče lučenje želučane kiseline, što može biti posebno neugodno za osobe koje imaju gastritis.
Nadalje, čak i oni sa zdravim probavnim sustavom mogu doživjeti štetne učinke, jer povećana proizvodnja kiseline može uzrokovati nelagodu tijekom obroka i doprinijeti probavnim problemima. Ljudski organizam doživljava stimulirajući učinak konzumacije više šalica kave dnevno, što omogućuje brže i lucidnije kognitivne procese, smanjuje pospanost i pojačava budnost. Svaki dan se u svijetu popije oko 1,5 milijardi šalica kave. No, unatoč svojim blagotvornim učincima, prekomjerno uzimanje kave može rezultirati raznim komplikacijama. Povijest kave seže do burne sredine 15. stoljeća.
Izvorno je kava našla svoje mjesto u vjerskim ceremonijama u Jemenu, dok je u 17. stoljeću u Osmanskoj Turskoj njezina upotreba bila vođena političkim motivima, unatoč nedostatku značajnih dokaza koji bi poduprli ovu tvrdnju. Prvu kavanu u Beču osnovao je Franjo Đura Kolčić, Srbin koji je nakon turske opsade Beča zaplijenio znatne količine kave i počeo je prodavati Bečankama. Prigrlili su ga kao izvrstan napitak za okrepu. Inspirirani njihovim prihvaćanjem, i drugi narodi diljem Europe počeli su prihvaćati kavu. Kroz stoljeća kava je imala značajan utjecaj na svim kontinentima. Dosljedno je zauzimao ključnu ulogu u društvenim dimenzijama svake kulture. U Srbiji, na primjer, služi kao izvrsna kulisa za dijalog, ogovaranje i predah od rada.
Ovo bogato piće nudi neke od najugodnijih primjera opuštanja i predaha. Mnogi pojedinci kreću na svoje putovanje kavom s “dječjim radostima”, poput gledanja u šalicu kako bi predvidjeli budućnost. Kada se šalica preokrene, talog kave šalje poruke o kojima se željno razmišlja. Kao obzirnu gestu, našim domaćinima poklanjamo kavu i brinemo da ne dođemo praznih ruku u posjet drugima. Ovo piće je obično početna ponuda i može poslužiti i kao oproštajno piće za naše goste. Povijesno se ova vrsta kave nazivala sikteruša. Značaj kave nadilazi srpsku kulturu, ali ima i globalni značaj.
U Japanu sve više dobiva na popularnosti zbog čaja, što je rezultiralo službenim priznanjem i slavljenjem 1. listopada kao Dana kave u Zemlji izlazećeg sunca. Naime, za razliku od Japana, među Turcima je došlo do značajnog pomaka prema sklonosti ka čaju, što je dovelo do značajnog smanjenja konzumacije “turske kave”. Iako mnogi vjeruju da naša nacija svake godine konzumira znatnu količinu kave i da smo veliki konzumenti ovog napitka, statistike otkrivaju drugačiju stvarnost; zapravo, Srbija ne spada među prvih 70 zemalja po godišnjoj potrošnji kave po glavi stanovnika.
