Danas je svima jasno da je prijeko potrebno voditi računa o svojoj ishrani jer ona direktno utiče na naše zdravlje. Prema stručnjakinji za doručak je najbolje jesti dvije namirnice a koje su to saznajte u nastavku.
Sve veći broj ljudi počeo se brinuti o prehrambenim odlukama koje donose i o učincima hrane na njihovo cjelokupno zdravlje. Kao takvi, mnogi ljudi pokušavaju promijeniti svoje planove prehrane kako bi uključili zdravije alternative, poput voća i povrća. Izvanredna kombinacija dviju specifičnih namirnica može značajno poboljšati rad crijeva i olakšati probavu hrane za doručak. Ovaj obrok prvenstveno je odgovoran za opskrbu energijom tijekom dugog razdoblja neaktivnosti.
Dok će neki ljudi doručkovati odmah nakon što se probude, drugi će odgoditi obrok za kasnije tijekom dana kada osjete glad. Bez obzira na trajanje, pridržavanje dosljednog režima doručka ključno je za postizanje vrhunskog fizičkog zdravlja. Osim toga, ne treba zanemariti značaj ove specifične kombinacije namirnica. Nakon reklame, Branka Mirović, nutricionistica, predlaže da se doručak pojede unutar sat vremena od buđenja. Ovaj prijedlog proizlazi iz razumijevanja da se rezerva glukoze u jetri, koja je neophodna za aktiviranje mišića, obično održava oko 1,5 sat.
Osim toga, količinu i sastav doručka treba prilagoditi individualnim karakteristikama kao što su dob, spol, zdravstveno stanje te očekivani fizički i psihički napor. On se usredotočuje na nužnost uključivanja svih esencijalnih nutrijenata u obrok za doručak. Bjelančevine se mogu dobiti konzumacijom jaja, nemasnih mliječnih proizvoda i visokokvalitetnih suhomesnatih proizvoda. Što se tiče ugljikohidrata, kruh ili tost smatraju se najprikladnijim opcijama. Važno je znati da neki pojedinci mogu imati simptome nadutosti kada jedu integralni kruh ili peciva koja sadrže razne sjemenke.
Ove opcije, koje su izvorne države, često imaju veću količinu kalorija i sadrže dodatne konzervanse koji im produljuju život na polici. Branka Mirović fokusira se na značaj treće kritične hranjive tvari, masti, koja potječe iz mliječnih proizvoda. Ne preporučuje se izbjegavanje masnoća u prehrani jer su one važne za proizvodnju hormona i apsorpciju vitamina D. Osim toga, važno je unositi dovoljno tekućine, što se može postići pijenjem mlijeka, jogurta, kiselog mlijeka i čaja. Onima koji ih uživaju preporuča se uključiti svježe voće u doručak. Sličnu filozofiju ima i gastroenterologinja dr. Karolin Sojka, koja navodi da je, prema njezinom stručnom mišljenju, najbolji doručak mješavina jaja i jogurta.
Uključivanje ove dvije vrste hrane u vašu prehranu može poboljšati zdravlje vaših crijeva. Jogurt, koji nastaje procesom fermentacije koji uključuje bakterije i kvasce, značajan je u pružanju probiotika koji promiču zdravo crijevno okruženje. Suprotno tome, jaja imaju visoku koncentraciju različitih nutritivnih komponenti, uključujući proteine, omega 3 masne kiseline, vitamine B i vitamin D, koji su svi važni u promicanju optimalnog zdravlja crijeva. Dr. Carolin naglašava nužnost održavanja mikrobioma koji je bogat korisnim bakterijama, te bakterije nisu važne samo za učinkovitu probavu hrane, već također imaju ulogu u regulaciji raspoloženja, potencijalu kognitivnog pada, te su bitne za zdravlje imunološkog sustava.
- Kao rezultat toga, ključno je svaki dan započeti hranom koja potiče zdravlje crijeva. Dr. Carolyn predlaže da u svoju prehranu uključite jaja i jogurt, budući da obje ove namirnice pružaju izvor proteina koji će vas zasititi, a istovremeno unose korisne bakterije koje doprinose promjeni sastava vašeg mikrobioma.
Dodatni tekst:
Češnjak je poznat po svom snažnom okusu i mirisu, jedna je od najstarijih biljaka s ljekovitim svojstvima koja su sastavni dio prirodnih metoda liječenja i globalne kulture više od pet tisućljeća. Podrijetlo biljke nalazi se u središnjoj Aziji, a zatim se proširila na druga područja svijeta. Češnjak je bogat hranjivim tvarima koje jačaju imunološki sustav i imaju brojne zdravstvene prednosti. Najčešća kemijska komponenta u češnjaku, alicin, pripisuje se svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i parazitskim svojstvima. U staroj egipatskoj kulturi češnjak je bio značajan i cijenjen kao sveta biljka.
Davali su ga robovima kako bi povećali njihovu moć i izdržljivost, a nalazio se čak iu grobnicama faraona. Slično tome, sportaši u staroj Grčkoj i Rimu bi konzumirali češnjak prije natjecanja, dok bi ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitku kako bi povećali svoju izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je uveden u Indiju i Kinu, gdje je postao popularan zbog svojih ljekovitih svojstava. Zbog svojih nutritivnih i ljekovitih svojstava, češnjak je važan kako u kulinarstvu tako iu domaćinstvu.
Ima značajan utjecaj na prehranu, a uključen je u većinu recepata kao aroma. Danas mnogi vjeruju da je češnjak prirodni antibiotik koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se konzumiranje redovite količine u sirovom stanju, a neugodan osjećaj zadaha možete ublažiti uz pomoć soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka ili zrna kave koja se žvaču, a možete ga i kombinirati s maslinovim uljem.
