Da bismo bili zdravi i da bi naš organizam funkcionisao besprijekorno potrebno je da mu damo sve što mu je potrebno a tu spada i odmor i kvalitetan san. Međutim ne trebamo svi isto vrijeme spavanja.
Važnost sna za cjelokupno zdravlje ne može se precijeniti, posebno za osobe koje pate od kroničnih bolesti. Bitno je priznati da svaki organizam pokazuje jedinstvene karakteristike, uključujući različita dnevna opterećenja; posljedično, odmor mora biti prilagođen tim čimbenicima. Ipak, preporučljivo je imati na umu predloženi režim spavanja koji je primjeren određenim životnim razdobljima, a više informacija o ovoj temi možete pronaći u članku portala Laslau.
- Potrebna količina sna razlikuje se ovisno o dobi, a najnovije smjernice utvrđuju idealno trajanje jasnijim razlikovanjem među različitim dobnim kategorijama. Nacionalna zaklada za spavanje formulirala je i širila smjernice koje se tiču potreba za spavanjem, utemeljene na temeljitom ispitivanju aktualnih znanstvenih istraživanja i konzultacijama s medicinskim stručnjacima i stručnjacima iz različitih disciplina.
Sukladno tome, preporučeno trajanje sna za djecu kategorizirano je u šest različitih dobnih skupina: Za dojenčad u dobi od 0 do 3 mjeseca savjetuje se da odlazak na spavanje bude između 14 sati. i 17 sati Dojenčadi u dobi između 4 i 11 mjeseci preporučuje se spavanje otprilike 12 do 15 sati. Djeci u dobi od 1 do 2 godine obično je potrebno otprilike 11 do 14 sati sna. Djeci predškolske dobi, u rasponu od 3 do 5 godina, potrebno je između 10 i 13 sati sna svaki dan.
Adolescentima u dobi od 14 do 17 godina savjetuje se da spavaju otprilike 9 do 11 sati svake noći. Adolescentima u dobi od 14 do 17 godina preporučuje se da spavaju između 8 i 10 sati. Pokreće se novi vodič za spavanje za odrasle, kategoriziran u dva segmenta: mlađe odrasle osobe i starije osobe. Osobama u dobi od 15 do 25 godina preporučuje se da spavaju između 7 i 9 sati svaki dan. Odrasle osobe u dobi od 26 do 64 godine obično trebaju otprilike 7 do 9 sati sna svake noći.
Osobama u dobi od 65 godina i starijima savjetuje se da spavaju između 7 i 8 sati. Stjecanje zdravih navika koje olakšavaju odmor od iznimne je važnosti. Slijedi nekoliko razloga da obratite posebnu pozornost na svoje obrasce spavanja: Depresija – Pojedinci koji pate od depresije mogu ili pretjerano spavati ili imati poteškoća s nesanicom. I prekomjerno i nedovoljno sna mogu pogoršati simptome depresije. Glavobolje mogu nastati zbog nedovoljno sna, što sprječava prijenos neurotransmitera, uključujući serotonin – hormon povezan s osjećajima sreće – da dopru do mozga.
Pretjerano spavanje može pridonijeti razvoju dijabetesa tipa 2 smanjenjem sposobnosti tijela da učinkovito metabolizira glukozu. Pretjerano spavanje može dovesti do nedovoljnog kretanja i neaktivnosti, što rezultira bolovima u leđima, nelagodom u zglobovima i ukočenošću mišića. Pretilost – Dugotrajna razdoblja sna mogu ometati metaboličke procese, što dovodi do skladištenja energije u obliku masti, a ne do njezinog iskorištavanja. Istraživanja pokazuju da su pojedinci koji prosječno spavaju oko 11 sati dnevno izloženi većem riziku od razvoja srčanih bolesti u usporedbi s onima koji se odmaraju oko 8 sati.
Slično učincima nedovoljno sna, i prekomjerno spavanje može biti štetno za naše zdravlje; stoga je neophodno eliminirati ovu nepovoljnu naviku. Uspostavite rutinu spavanja i pridržavajte je se u skladu sa svojim stilom života. Ako se ujutro nakon oglašavanja alarma još uvijek osjećate umorni, razmislite o tuširanju mlakom jer bi vas to moglo okrijepiti.
Ako vrijeme dopušta, bavite se sportskim aktivnostima. Ova praksa omogućuje da se započne dan sa snagom i entuzijazmom. Kako bi se osigurala odgovarajuća hidratacija tijela, preporučljivo je redovito piti vodu, uključujući čašu mlake vode odmah nakon buđenja.
