Povišena tjelesna temperatura kod ljudi ukazuje na neki problem sa zdravljem najčešće na upalu u organizmu. Od davnina je kao parametar normalne temperature tijela uzeto 37 stepeni Celzijusa.
Više od 150 godina tjelesna temperatura do 37 stupnjeva Celzijusa smatra se standardnom normom, mjerilom koje je postavio njemački liječnik Karl Wunderlich, koji je svoje zaključke izveo iz podataka prikupljenih od 25 000 pojedinaca tijekom 19. stoljeća. Wunderlich je odredio da je 37 stupnjeva aritmetička sredina i okarakterizirao povišenu temperaturu kao više od 38 stupnjeva. Iako se ovaj standard i danas poštuje, suvremena istraživanja sugeriraju da su ove informacije možda izgubile svoju važnost.
Studija provedena između 2008. i 2017., koja je analizirala podatke o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 pojedinaca, otkrila je prosječnu tjelesnu temperaturu od 36,6 stupnjeva. Pomak s povijesno priznate norme od 37 stupnjeva ukazuje na mogući pad prosječne temperature ljudskog tijela u posljednjih 150 godina, što zahtijeva istraživanje potencijalnih posljedica za dijagnosticiranje i liječenje bolesti. Nekoliko čimbenika može pridonijeti varijacijama u mjerenju tjelesne temperature:
Dr. Wunderlich koristio je toplomjere smještene u aksilarnoj regiji, dok suvremena medicinska praksa koristi niz uređaja i tehnologija, poput digitalnih i infracrvenih toplomjera, koji mogu dati različite rezultate. Štoviše, temperatura se može mjeriti na različitim mjestima na tijelu. Metoda mjerenja – oralna, aksilarna ili rektalna – može dovesti do odstupanja u očitanjima temperature, pod utjecajem nekoliko vanjskih čimbenika. Značajne varijacije u zabilježenoj temperaturi mogu nastati zbog položaja termometra, uvjeta okoline, doba dana i nedavnog konzumiranja hrane ili pića.
- Nadalje, na točnost mjerenja može utjecati kvaliteta i kalibracija korištenog termometra. Neki stručnjaci tvrde da poboljšanja u zdravstvenoj zaštiti i životnim uvjetima mogu igrati ulogu u smanjenju prosječne tjelesne temperature. Na primjer, napredak u liječenju infekcija, napredak u stomatološkoj njezi i razvoj lijekova kao što su statini i nesteroidni protuupalni lijekovi rezultirali su smanjenjem manjih infekcija, što je kasnije pridonijelo smanjenju prosječne tjelesne temperature.
Gotovo 150 godina 37 stupnjeva Celzijusa smatralo se standardom za tjelesnu temperaturu; međutim, nedavna istraživanja pokazuju da bi se 36,6 stupnjeva Celzijevih sada moglo smatrati novim prosjekom. Stručnjaci na tom području slažu se da 37 stupnjeva više nije univerzalno relevantan standard, ističući nužnost razmatranja različitih čimbenika koji utječu na mjerenje temperature i promjene u ljudskom zdravlju uočene tijekom posljednjih desetljeća.
DODATNI TEKST
Brojni pojedinci uključuju svoje sustave grijanja i održavaju ih u funkciji dulje vrijeme, bojeći se niskih temperatura u svojim domovima. Unatoč tome, uključite li sustav grijanja prije nego što se smjestite ispod pokrivača i radije ne ustajete iz kreveta da biste ga deaktivirali, mogli biste nenamjerno uzrokovati više štete nego koristi. Članak koji je objavio LadBible pokazuje da su zdravstveni djelatnici dali smjernice u vezi s praksom spavanja s aktiviranom toplinom.
Istraživanje koje je proveo Slumberdown otkrilo je da čak 29 posto ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu grije uključeno dok spava noću, što potencijalno može rezultirati znatnim negativnim zdravstvenim posljedicama. Za početak, temperatura utječe na kvalitetu sna. “Zaklada za spavanje” procjenjuje da idealni temperaturni raspon za postizanje okrepljujućeg sna leži između 15,6 i 20°C, iako se taj raspon može razlikovati među pojedincima. Ipak, pregrijano tijelo tijekom sna može dovesti do buđenja mokrog od znoja. Osim toga, održavanje topline neće ublažiti probleme sa sinusima ako je prisutna kongestija.
Istraživanje koje je proveo Medicinski fakultet u Varšavi otkrilo je da određene metode grijanja koje se koriste u zatvorenim prostorima značajno povećavaju vjerojatnost razvoja alergijskog rinitisa i astme. Kruženje topline unutar prostorije može rezultirati suhoćom nosnih prolaza i grla, čime se smanjuju zaštitni mehanizmi tijela. Stoga je preporučljivo isključiti grijanje, osobito ako osjetite početak prehlade. Osim toga, radijator koji neprekidno radi u vašem prostoru za spavanje može dovesti do isušivanja kože. Dr. Hiba Injibar iz klinike Dermasurge tvrdi da je isključivanje grijanja noću učinkovita strategija za ublažavanje suhe kože, posebno za osobe s kožnim bolestima poput ekcema ili drugih upalnih problema, a istovremeno pomaže u smanjenju troškova.
