Dosta ljudi ima hladne ruke i noge čak i ljeti kada su temperature vani jako visoke. Za to može postojati nekoliko razloga a jedan od njih je i slaba cirkulacija,ali može biti i simptom nekih bolesti.
Nije neuobičajeno da pojedinci, osobito žene, dožive hladne prste na rukama i nogama, a ova pojava sama po sebi ne ukazuje na ozbiljan problem. Međutim, može poslužiti i kao pokazatelj značajnijih zdravstvenih problema.
Dijabetes
Uz čestu pojavu hladnih ruku, povremeno možete osjetiti trnce u dlanovima i stopalima; ovi simptomi mogu poslužiti kao početni pokazatelji dijabetesa. Posljedice se mogu očitovati ne samo u krvnoj slici nego i unutar živčanog sustava.
Štitna žlijezda.
Usporeni rad štitnjače dovodi do usporavanja metabolizma, što često rezultira hladnim ekstremitetima. Neosporni pokazatelji ovog stanja su umor, osjećaj nevoljkosti, česta pospanost, tjelesna tromost, smanjena brzina kretanja i neadekvatna tolerancija na povišene temperature.
Anemija
- Osim hladnih prstiju na rukama i nogama, ljudi se često susreću s umorom, glavoboljom i slabošću. Ako se pojave ovi simptomi, preporučljivo je provjeriti krvnu sliku jer možda imate manjak željeza. Željezo služi kao primarni element hemoglobina, molekule odgovorne za prijenos kisika u krvi i davanje njezine crvene boje. Shodno tome, hladni ekstremiteti mogu ukazivati na prisutnost anemije.
Stres
Hladni ekstremiteti, poput ruku i stopala, također mogu biti posljedica stresa. Povećanje adrenalina uzrokovano stresom dovodi do suženja krvnih žila, što otežava cirkulaciju, a samim time i nižu temperaturu u rukama i nogama.
Bonus tekst:
Nekada smatran hranom za siromašne, kačamak doživljava preporod kao “čista” egzotična poslastica. Ovo jelo, napravljeno od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, naširoko je poznato kao kukuruzno brašno ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kačamak nije samo ukusna opcija za doručak, već se ističe i kao jedan od najzdravijih izbora koje možemo napraviti. Bogata esencijalnim nutrijentima potrebnim našim tijelima, kukuruzna krupica pruža niz vitamina, uključujući A, E i nekoliko vitamina B, kao i niz minerala.
Kačamak se ističe značajnim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masnoće koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, a posebno pogoduju radu crijeva. Znatna količina vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti.
Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se podržavaju normalni probavni procesi unutar crijeva. Primarni razlog za blagotvornu konzumaciju kačamaka leži u njegovoj korisnosti, bez obzira na prisutnost probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima koji, uz hranjive biljne masti, značajno pridonose poticanju učinkovite crijevne peristaltike. Ovo djelovanje pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave.
Zbog bogatog sadržaja zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se posebno preporučuje kao vrijedna prehrambena opcija osobama s povišenom razinom kolesterola. Štoviše, ključan je u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca. Kačamak se savjetuje dojenčadi i djeci jer potiče bolju probavu i jača imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru. Osobe s celijakijom ili upalnom bolešću crijeva moraju znati da kukuruz ne sadrži gluten.
Stoga bi osobe koje boluju od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa trebale uvrstiti kačamak u svoj dnevni režim prehrane. Antioksidansi prisutni u kukuruzu služe za zaštitu crijeva i tijela od oksidativnog stresa. Dobrobiti kačamaka za mršavljenje su evidentne. S obzirom da i kukuruz i kačamak imaju brojne blagodati za probavu, često se preporučuju u programima mršavljenja s ciljem smanjenja tjelesne težine.
Kačamak pomaže u čišćenju crijeva i pospješuje probavne procese koji su neophodni za održavanje nutritivne prehrane. Nadalje, ima malo kalorija, a daje znatnu količinu energije, što energiju dobivenu iz njega čini posebno vrijednom u prehrani s ograničenim unosom kalorija.
