Zašto me tijelo svrbi nakon tuširanja Ako i vi imate crvene mrlje, evo zašto..

U danasnjem ćlanku Vam donosimo. Objašnjenje zbog čega se nakon tuširanja mogu pojaviti svrab, crvenilo, suhoća i osjećaj zategnutosti te koje svakodnevne navike mogu dodatno opteretiti osjetljivu kožu.

Svrab, zategnutost i crvene mrlje nakon tuširanja često se javljaju kada vruća voda, dugo pranje ili agresivni kozmetički proizvodi dodatno isuše i nadraže kožu. Nelagodu mogu pojačati mirisi, deterdženti, određene tkanine i postojeća kožna oboljenja. Promjena rutine i redovna hidratacija mogu pomoći, ali uporan, ozbiljan ili raširen svrab zahtijeva stručnu procjenu.

Tuširanje bi trebalo biti jednostavan dio svakodnevne higijene, ali kod nekih osoba završava neprijatnim peckanjem, crvenim mrljama ili potrebom za češanjem. Takva reakcija ne mora imati samo jedan uzrok. Nekada je povezana s temperaturom vode i trajanjem tuširanja, a nekada s proizvodima koji dolaze u dodir s kožom.

Koža ima zaštitnu barijeru koja pomaže u zadržavanju vlage i štiti tijelo od vanjskih uticaja. Kada se njen prirodni balans poremeti, koža može postati suha, hrapava, osjetljiva i sklonija iritaciji. Zato je korisno posmatrati kada se svrab pojavljuje, koliko traje i da li ga prate osip, oticanje, bol ili druge promjene.

Vruća voda i proizvodi za pranje među čestim su okidačima

Dug i veoma topao tuš može biti ugodan, naročito tokom hladnijih dana, ali istovremeno može pojačati gubitak vlage. Nakon takvog tuširanja koža može djelovati zategnuto, a zatim se mogu pojaviti perutanje, hrapavost i svrab. Osobama koje već imaju suhu ili osjetljivu kožu ova promjena može biti posebno izražena.

Jednostavan prvi korak jeste zamijeniti vruću vodu mlakom i skratiti vrijeme provedeno pod tušem. Američka akademija za dermatologiju savjetuje mlaku vodu, nježno pranje i nanošenje hidratantnog proizvoda na vlažnu kožu nakon kupanja ili tuširanja. Kod kože sklone psorijazi preporučuje i izbjegavanje grubih spužvi, intenzivnog trljanja i agresivnih sredstava za čišćenje. Izvor: American Academy of Dermatology

Problem može biti i u sapunu ili gelu koji se svakodnevno koristi. Proizvodi s izraženim mirisima, bojama, alkoholom ili snažnim sastojcima za čišćenje kod osjetljivih osoba mogu izazvati ili pogoršati iritaciju. Kontaktni dermatitis, prema britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi, mogu izazvati iritansi koji oštećuju vanjski sloj kože, među kojima su sapuni, deterdženti i čest kontakt s vodom.

Zato je korisno pažljivo uvoditi nove proizvode i birati blaga sredstva namijenjena osjetljivoj koži. Oznake poput „bez mirisa“ mogu biti praktičnije od proizvoda koji se reklamiraju samo kao prirodni, jer i prirodni sastojci kod pojedinih osoba mogu izazvati reakciju. Ako se crvenilo redovno pojavljuje nakon upotrebe određenog gela, sapuna ili losiona, njegovo privremeno izostavljanje može pomoći u prepoznavanju mogućeg okidača.

Njega se nastavlja i nakon izlaska iz tuša

Na stanje kože ne utiče samo ono što se događa tokom pranja. Grubo brisanje peškirom može dodatno nadražiti već isušenu površinu, pa je bolje vodu nježno upiti tapkanjem. Dok je koža još blago vlažna, može se nanijeti krema ili mast bez mirisa kako bi se pomoglo zadržavanju vlage.

U izvornom materijalu izdvojene su kreme koje sadrže glicerin, ureu, aloe veru, ceramide ili pantenol. Međutim, izbor proizvoda treba prilagoditi individualnoj osjetljivosti i postojećem stanju kože. Osobe s ekcemom, psorijazom ili atopijskim dermatitisom mogu imati izraženije reakcije te im može biti potrebna njega koju je preporučio zdravstveni radnik.

Tvrda voda također se navodi kao mogući faktor nelagode. Minerali iz vode mogu ostati na koži, dok kombinacija takve vode i agresivnih sredstava za pranje može pojačati osjećaj suhoće. Ipak, nije korisno svaki slučaj svraba automatski pripisati tvrdoj vodi. Temperatura, trajanje tuširanja, korištena kozmetika i postojeće kožno stanje treba posmatrati zajedno.

Odjeća i posteljina mogu nastaviti iritaciju i nakon završetka tuširanja. Ostaci jakih deterdženata, mirisi i određeni sintetički materijali mogu smetati osjetljivoj koži. Proizvodi za pranje namijenjeni osjetljivoj koži, dobro ispiranje rublja te široka i prozračna pamučna odjeća mogu smanjiti dodatno trenje i zadržavanje toplote.

Kako procijeniti da li je potrebna stručna pomoć

Povremena nelagoda koja se smanji nakon prelaska na mlaku vodu i redovne hidratacije može biti povezana s isušivanjem ili blagom iritacijom. Ipak, isti simptom može pratiti različita kožna i druga zdravstvena stanja, pa se samo na osnovu svraba ne može postaviti dijagnoza.

NHS navodi da svrab često nije znak nečega ozbiljnog, ali preporučuje pregled kada je jak, zahvata cijelo tijelo, stalno se vraća, utiče na svakodnevni život ili se ne poboljšava uz samostalnu njegu. Novi osip, kvržica ili oticanje koji izazivaju zabrinutost također su razlog za obraćanje zdravstvenom radniku.

Važno je obratiti pažnju i na redoslijed događaja. Ako se reakcija pojavila nakon uvođenja novog sredstva za tuširanje, losiona ili deterdženta, taj podatak može pomoći pri procjeni. Korisno je zapamtiti koliko svrab traje, na kojim dijelovima tijela nastaje i da li se javlja isključivo poslije tuširanja.

Dok se uzrok ne razjasni, kožu ne treba dodatno opterećivati češanjem, grubim pilingom ili kombinovanjem velikog broja novih preparata. Britanska zdravstvena služba kao mjere za ublažavanje svraba navodi hladne ili mlake tuševe, redovno korištenje hidratantnog proizvoda bez mirisa, kratke nokte i široku odjeću od prirodnih materijala.

Najkorisnija rutina zato je jednostavna: mlaka voda, kraće tuširanje, nježno sredstvo za pranje, pažljivo sušenje i hidratacija neposredno nakon izlaska iz kupatila. Ako takve promjene ne donesu poboljšanje ili se stanje pogoršava, sljedeći korak nije nasumično isprobavanje novih proizvoda, nego razgovor s ljekarom ili dermatologom.