Konzumiranje ugljikohidrata koji su bili u hladnjaku moglo bi se pokazati korisnijim za našu dobrobit od svježe kuhanih. Hladne verzije tjestenine, riže i krompira mogu pomoći u smanjenju vjerovatnoće zaraze bolestima koje su odgovorne za većinu smrtnih slučajeva u moderno doba, kao što su bolesti srca, dijabetes i rak. Ovo vjerovatno niste znali ali je ovu vrstu jela bolje konzumirati hladnu.
Prema dr. Balazsu Bajki, crevnom fiziologu na King’s College London, izmenjeni molekuli skroba prisutni u kuvanim i ohlađenim ugljenim hidratima nude intrigantne zdravstvene prednosti.Otporni skrob, poznat i kao izmijenjene komponente, predstavlja zanimljivu korist. Ove komponente postaju teže probavljive, što rezultira smanjenom apsorpcijom nekih ugljikohidrata u krvotok. To dovodi do stabilnijeg nivoa šećera u krvi, što zauzvrat održava osjećaj sitosti duže vrijeme i sprječava nezdrave grickalice. Vrijedi napomenuti da rezistentni škrob također sadrži manje kalorija od svježe kuhanih ugljikohidrata, uz približno smanjenje od 50%, odnosno pola kalorije po gramu.
Istraživanja su pokazala da konzumiranje obroka koji sadrže preostale ugljikohidrate može pokrenuti proizvodnju dodatnih hormona sitosti, uključujući holecistokinin (CCK) i peptid sličan glukagonu 1 (GLP-1). Zanimljivo je da je GLP-1 također prisutan u nekim od najpopularnijih lijekova za mršavljenje na današnjem tržištu.Prema nalazima stručnjaka, rezistentni škrob je vrsta hrane koja potiče rast korisnih bakterija u našim crijevima. Ove bakterije služe kao zaštitna barijera protiv raznih bolesti, uključujući bolesti srca. Škrob takođe stimuliše proizvodnju butirne kiseline, takođe poznate kao butirat, koja hrani ćelije creva. Osim toga, poznato je da smanjuje upalu u crijevima i popravlja oštećenje DNK, čime se sprječava rast i replikacija stanica raka.
Dokazi pokazuju da konzumacija rezistentnog škroba može smanjiti vjerovatnoću razvoja određenih nasljednih karcinoma. Prethodna studija, objavljena u Cancer Prevention Research, otkrila je da ovaj škrob može smanjiti pojavu karcinoma jednjaka, želuca, žuči, gušterače i duodenuma kod osoba s genetskom sklonošću za preko 60%. Ovaj efekat je posebno izražen u dvanaestopalačnom crevu, gornjem delu tankog creva, gde je detekcija raka u ranom stadijumu retka. Prema mišljenju stručnjaka, kada se hladni ugljikohidrati ponovno zagriju, količina otpornog škroba u njima se smanjuje. Smanjenje pirinča se procjenjuje na oko 20%, dok je kod krompira smanjenje znatno značajnije, zbog različitih omjera različitih vrsta škroba koje različiti ugljikohidrati sadrže.