Jetra je organ u našem tijelu koji ima jako važnu funkciju a to je eliminacija otrovnih tvari iz organizma. Ona prva strada ako se neadekvatno hranimo ili konzumiramo alkohol ali postoje i drugi razlozi koji mogu dovest do bolesti.
Jetra služi kao organ s brojnim funkcijama bitnim za tijelo. To je najveći organ koji se nalazi u trbušnoj šupljini, a nalazi se na desnoj strani ispod dijafragme. Rak jetre nastaje u stanicama ovog vitalnog organa, a hepatocelularni karcinom je najrašireniji tip. Ovaj oblik raka započinje u primarnim stanicama jetre poznatim kao hepatociti. Dok točan uzrok raka jetre ostaje neidentificiran, istraživači su uočili određene čimbenike rizika koji povećavaju vjerojatnost njegovog razvoja kod nekih pojedinaca.
- Kronična infekcija jetre, poznata kao hepatitis, može biti uzrokovana specifičnim virusima koji dovode do trajne infekcije. Primarni faktor rizika za razvoj raka jetre je kronična infekcija hepatitisom B i C, s mogućnošću da se rak manifestira mnogo godina nakon početne infekcije hepatitisom. Ciroza jetre je medicinsko stanje koje nastaje kada se stanice jetre oštete i nakon toga budu zamijenjene fibroznim ožiljnim tkivom. Aflatoksin je otrovni spoj koji stvaraju određene vrste plijesni.
Muškarci imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti cirozu jetre u usporedbi s ženama. Pojedinci koji imaju obiteljsku povijest raka jetre suočeni su s povećanim rizikom od razvoja bolesti. Rak jetre često se naziva tihom bolešću zbog odsutnosti simptoma u početnim fazama; međutim, kako bolest napreduje, sljedeći simptomi mogu postati vidljivi: Nelagoda koja se nalazi u gornjem desnom kvadrantu abdomena može se proširiti na leđa i ramena.
Naduti trbuh (nadutost trbuha) Smanjenje tjelesne mase Smanjeni apetit i osjećaj sitosti. Umor ili nedostatak snage Mučnina praćena vrtoglavicom. Žuticu karakterizira žutilo kože i očiju, uz prisutnost tamne mokraće. Povećana tjelesna temperatura Prisutnost ovih simptoma ne ukazuje definitivno na rak jetre, budući da razna druga stanja jetre i zdravstveni problemi također mogu proizvesti slične znakove. Točnu dijagnozu može postaviti samo medicinski stručnjak.
Bonus tekst:
Kaša, koja se u povijesti smatrala hranom za siromašne, doživljava preporod kao “čista” i egzotična kulinarska opcija. Obično se priprema od kukuruznog brašna, bilo u bijelom ili žutom obliku, naširoko je poznat kao kukuruzni griz ili palenta. Budući da ne sadrži gluten, kaša ne samo da predstavlja ugodan izbor za doručak, već se svrstava i među najzdravije opcije koje su nam dostupne. Bogata esencijalnim hranjivim tvarima, kukuruzna krupica opskrbljuje naše tijelo vitalnim komponentama kao što su vitamini A, E i brojni vitamini B skupine, uz razne minerale.
Prisutnost značajnih količina fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena je vrijedna pažnje. Naime, kaša sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, što se sastoji od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koji se nalaze u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, posebice u odnosu na rad crijeva. Znatna količina vlakana, uz složene ugljikohidrate, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se olakšavaju normalni probavni procesi u crijevima.
Prvenstveno opravdanje za konzumaciju griza leži u njegovim blagotvornim svojstvima, primjenjivim na pojedince bez obzira na prisutnost probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima koji u kombinaciji sa zdravim biljnim masnoćama značajno doprinose poticanju učinkovite crijevne peristaltike. Ova funkcija pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave. Zbog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao vrijedna namirnica osobama s povišenom razinom kolesterola.
Nadalje, ključan je u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca. Griz se savjetuje za dojenčad i djecu zbog svoje sposobnosti da podupire zdraviju probavu i jača imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru. Osobe s celijakijom ili upalnim bolestima crijeva moraju znati da kukuruz ne sadrži gluten. Stoga bi griz trebao biti uključen u svakodnevnu prehranu oboljelih od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa. Antioksidansi prisutni u kukuruzu služe za zaštitu crijeva i tijela od oksidativnog stresa. Dobrobiti kačamaka za mršavljenje su evidentne.
S obzirom da i kukuruz i kačamak imaju brojne prednosti za zdravlje probave, često se preporučuju u programima mršavljenja s ciljem smanjenja tjelesne težine. Kačamak pomaže u čišćenju crijeva i pospješuje probavu, što je neophodno za održavanje nutritivne prehrane. Nadalje, daje znatnu količinu energije, a ima nizak kalorijski sadržaj, što energiju dobivenu iz njega čini posebno vrijednom u prehrani s ograničenim unosom kalorija.
