Svaki naš organ ima svoju funkciju i potrebno je da je obavlja kako treba da bismo bili zdravi. Danas govorimo o zdravlju bubrega koji imaju ulogu prečišćavanja našeg organizma.
Usred svakodnevne žurbe naših života, poruke koje šalju naša tijela često prolaze nezapaženo. Među najsuptilnijim, ali ključnim komponentama naše fiziologije su bubrezi – dva bitna organa koji neprestano filtriraju krv, eliminiraju toksine i održavaju unutarnju ravnotežu. Unatoč njihovoj sklonosti da budu zanemareni, naši bubrezi obavljaju brojne kritične funkcije, a karakteristike našeg mokrenja mogu otkriti više o njihovom zdravlju nego što bi se moglo pretpostaviti.
Boja našeg urina, učestalost kojom mokrimo, proizvedeni volumen i njegov miris pokazatelji su koji zaslužuju pažljivo razmatranje i razumijevanje. Smješteni ispod dijafragme i bočno uz kralježnicu, naši bubrezi teže otprilike 120 do 150 grama. Svaki dan filtriraju otprilike 150 litara krvi, što rezultira proizvodnjom 1 do 2 litre urina. Ovu izvanrednu sposobnost pročišćavanja tijela omogućuju mikroskopske strukture poznate kao nefroni, pri čemu svaki bubreg sadrži približno 1,2 milijuna ovih jedinica.
Primarne funkcije bubrega uključuju: Bubrezi igraju vitalnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i stabilnosti obavljajući nekoliko bitnih funkcija, uključujući uklanjanje toksina i viška tekućine putem urina, regulaciju krvnog tlaka putem hormona renina, stimulaciju proizvodnje crvenih krvnih stanica putem eritropoetina, održavanje ravnoteže elektrolita i pH krvi te aktivaciju vitamina D, koji je ključan za zdravlje kostiju. Promjene u mokrenju često služe kao početni vidljivi pokazatelj potencijalnih problema s bubrezima.
Stoga je ključno pratiti: Boja urina: Tamno žuta ili smeđa nijansa može ukazivati na dehidraciju, dok vrlo svijetla ili bistra boja može ukazivati na prekomjerni unos tekućine. Prisutnost krvi, čak iu minimalnim količinama, uvijek treba smatrati zabrinjavajućim znakom. Učestalost mokrenja: općenito je normalno mokriti između šest i osam puta dnevno; međutim, to može varirati. Povećana učestalost mokrenja može biti povezana s konzumiranjem diuretika (kao što su kava ili lubenica) ili značajnim znojenjem.
- Simptomi koje treba pratiti: Budite oprezni zbog boli ili peckanja tijekom mokrenja, iznenadnog nagona za mokrenjem čak i kada mjehur nije pun i čestih buđenja noću zbog potrebe za mokrenjem (nikturija). Ako se bilo koja od ovih promjena pojavi iznenada ili postane učestala, preporučljivo je potražiti liječničku procjenu. 1. Pretjerano aktivan mjehur Ovo je stanje osobito rašireno među ženama i obilježeno je snažnom i trenutnom željom za mokrenjem. Također se može manifestirati čak i kada mjehur nije u potpunosti ispunjen.
Predložena rješenja sastoje se od: Vježbe usmjerene na jačanje mišića zdjelice, poznate kao Kegelove vježbe, prilagodbe u obrascima mokrenja i terapije usmjerene na kontrolu mišića mogu dovesti do smanjene učestalosti mokrenja. Ako imate rijetko mokrenje praćeno visoko koncentriranim urinom, moguće je da se suočavate sa: Kronična dehidracija koja dovodi do početnog zatajenja bubrega zahtijeva hitnu intervenciju, jer to znači da bubrezi ne uspijevaju adekvatno izvršiti svoje funkcije izlučivanja. 3. Nokturija – stanje koje karakterizira česta potreba za mokrenjem tijekom noći.
Tipična su povremena noćna buđenja; međutim, češći prekidi spavanja mogu ukazivati na: Diabetes Infekcije mokraćnog sustava i poremećaji koji utječu na funkciju mokraćnog mjehura ili bubrega mogu se pojaviti s ranim simptomima koji se često zanemaruju; međutim, određeni pokazatelji služe kao upozorenje na potencijalno teža stanja. Edem lica i zglobova, uporan umor i malaksalost, respiratorni distres, epizode mučnine i povraćanja, urin koji je taman, pjenast ili neugodnog mirisa i svrbež kože bez vidljivog dermatološkog podrijetla. Ovi se simptomi mogu pojaviti prije pojave kronične bubrežne bolesti, stvaranja kamenaca, infekcija ili genetskih poremećaja kao što je policistična bubrežna bolest.
Održavanje i zaštita zdravih bubrega zahtijeva posebnu pozornost. U nastavku su navedene mjere koje možete poduzeti kako biste osigurali njihovu zaštitu: Osigurajte odgovarajuću hidrataciju unosom između 1,5 do 2 litre tekućine dnevno, uzimajući u obzir čimbenike kao što su tjelesna aktivnost i klima. Ograničite unos soli jer višak natrija može povisiti krvni tlak i dodatno opteretiti bubrege. Izbjegavajte dugotrajnu upotrebu lijekova protiv bolova, osobito ibuprofena, koji s vremenom mogu dovesti do oštećenja bubrega. Neophodno je kontrolirati i krvni tlak i razinu šećera u krvi, budući da su dijabetes i hipertenzija česti uzročnici kronične bolesti bubrega.
Redovito testiranje je preporučljivo, posebno ako imate obiteljsku povijest bolesti bubrega, konzumirate značajnu količinu lijekova ili imate stanja kao što su srčani problemi, pretilost ili dijabetes. Ako postoji zabrinutost u vezi sa zdravljem bubrega, vaš liječnik može predložiti posebne pretrage za procjenu funkcije bubrega. Procjena razine kreatinina u krvi, dušika ureje u krvi (BUN) i procjena brzine glomerularne filtracije (GFR), zajedno sa sveobuhvatnom analizom urina, olakšava ranu dijagnozu, što zauzvrat povećava učinkovitost liječenja i ublažava napredovanje bolesti.
Bubrezi marljivo rade kako bi održali zdravlje tijela, a često tek kada se pojavi problem postanemo svjesni njihove prisutnosti. Ovo naglašava kritičnu važnost promatranja uzoraka mokrenja i cjelokupnog stanja tijela. Remember: Bubrezi služe bitnim funkcijama filtriranjem, čuvanjem, balansiranjem i podržavanjem tjelesnih procesa. Osiguravanjem njihove zaštite, zauzvrat se može dobiti i njihova zaštitna korist. Obratite pozornost na signale koje vaše tijelo šalje. Ako primijetite promjene u mokrenju, osjetite umor, primijetite oticanje ili naiđete na druge simptome, ne oklijevajte odgovoriti odmah. U pitanjima koja se tiču bubrega, nedostatak simptoma nije nužno pokazatelj mira; nego može značiti potencijalnu prijetnju.
