U danasnjem članku- objašnjavamo šta je zaista odlučeno o ukidanju sezonskog pomjeranja sata u Evropi, kada nas očekuje naredna promjena vremena i zbog čega raniji prijedlog Evropske komisije još nije proveden. Tvrdnje da ćemo kazaljke posljednji put pomjeriti u proljeće 2027. godine zasad nemaju uporište u zvanično usvojenoj odluci Evropske unije.
Iako se godinama govori o ukidanju sezonskog pomjeranja sata, Evropska unija još nije donijela konačnu odluku. Postojeća pravila nastavljaju se primjenjivati, pa će kazaljke naredni put biti vraćene u noći između subote i nedjelje, 25. oktobra 2026. godine. Evropski parlament podržao je ukidanje još 2019. godine, ali države članice nisu se usaglasile o tome treba li trajno zadržati ljetno ili standardno računanje vremena.
Pomjeranje kazaljki dva puta godišnje već dugo izaziva rasprave među građanima i evropskim institucijama. Iako je ideja o ukidanju ove prakse dobila značajnu podršku, države članice Evropske unije nisu usaglasile zajedničko rješenje koje bi moglo stupiti na snagu.
Prema trenutno važećim pravilima, sezonsko računanje vremena nastavlja se i tokom 2026. godine. Nije određen konačan datum njegovog ukidanja, što znači da postojeći sistem neće automatski prestati važiti krajem godine. Za promjenu je potrebno usvojiti novu direktivu i odrediti rok za njenu primjenu.
Ključne informacije
Naredno pomjeranje sata predviđeno je za 25. oktobar 2026. godine. Kazaljke će tada u 3.00 sata biti vraćene na 2.00 sata. Zvaničan datum potpunog ukidanja sezonske promjene vremena još nije utvrđen.
Naredna promjena donosi jedan sat duži san
Prelazak na zimsko, odnosno standardno računanje vremena očekuje nas u noći između subote i nedjelje, 25. oktobra 2026. godine. U 3.00 sata kazaljke će biti vraćene jedan sat unazad, na 2.00 sata. Te noći spavat ćemo sat duže, dok će u danima nakon promjene mrak počinjati ranije.
Važeća evropska direktiva propisuje da se na ljetno računanje vremena prelazi posljednje nedjelje u martu. Povratak na standardno vrijeme obavlja se posljednje nedjelje u oktobru. Zemlje Evropske unije obavezne su da ovu promjenu provode usklađeno.
Srbija nije članica Evropske unije, ali u praksi primjenjuje isti raspored kao većina evropskih zemalja. Zbog toga će se i tamo kazaljke vratiti istog datuma. Tvrdnja da postojeći sistem vrijedi samo do kraja 2026. godine nije precizna, jer pravila nemaju unaprijed određen datum prestanka.
Promjena koja je najavljena za oktobar stoga nije posljedica neke nove evropske odluke. Riječ je o nastavku sistema koji se primjenjuje godinama i koji će ostati na snazi dok evropske institucije ne završe postupak donošenja drugačijeg propisa.
Prijedlog iz 2018. godine zaustavljen zbog neslaganja država
Evropska komisija predložila je ukidanje sezonskog pomjeranja sata još 2018. godine. Javna rasprava provedena među građanima Evropske unije pokazala je veliku podršku takvoj promjeni, nakon čega je prijedlog dospio pred Evropski parlament.
Parlament je u martu 2019. godine podržao plan prema kojem je pomjeranje kazaljki trebalo prestati 2021. godine. Državama članicama bilo bi omogućeno da same odluče žele li trajno koristiti ljetno ili standardno računanje vremena.
Plan ipak nije proveden jer među državama nije postignuta potrebna saglasnost. Savjet Evropske unije nije usvojio zajednički stav, a bez njega novi propis ne može stupiti na snagu. Zbog toga se i nekoliko godina nakon prvobitno predviđenog roka sat i dalje pomjera prema starom rasporedu.
Glavna prepreka nije samo pitanje treba li napustiti sezonsko računanje vremena. Države trebaju odlučiti i koje bi vrijeme nakon toga trajno zadržale. Jedan dio njih podržava ljetno računanje jer ono tokom toplijeg dijela godine donosi više dnevne svjetlosti u večernjim satima. Druge zemlje smatraju da je standardno, odnosno zimsko vrijeme prirodnije za ljudski organizam.
Odluka svake države uticala bi i na njene susjede. Kada bi zemlje u istom području izabrale različita rješenja, mogle bi nastati nove vremenske granice koje bi otežale željeznički i avionski saobraćaj, međunarodnu trgovinu, prekogranični rad i poslovanje kompanija.
Različite vremenske zone mogle bi uticati i na školske i radne rasporede, kao i na digitalne i komunikacijske sisteme. Evropske institucije zato nastoje pronaći usklađeno rješenje koje ne bi narušilo svakodnevno funkcionisanje jedinstvenog tržišta.
Zašto ukidanje još nije dogovoreno?
Države članice ne trebaju se usaglasiti samo o prestanku pomjeranja kazaljki već i o vremenu koje bi trajno koristile. Neusklađene odluke mogle bi stvoriti dodatne vremenske granice i komplikacije u saobraćaju, poslovanju i prekograničnim aktivnostima.
Tokom 2025. godine spominjana je i mogućnost dvogodišnjeg probnog perioda u kojem bi Evropska unija prešla na trajno ljetno računanje vremena. Prema dokumentima Savjeta EU iz 2026. godine, države članice zatražile su dodatne analize mogućih posljedica. Ta ideja još nije usvojena kao obavezujuća odluka.
Promjena ritma može uticati na san i koncentraciju
Jedan od najčešće navođenih razloga za ukidanje sezonskog pomjeranja sata jeste njegov mogući uticaj na san i svakodnevno funkcionisanje. Nakon proljetne promjene pojedini ljudi nekoliko dana mogu osjećati pospanost, umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i teškoće s uspavljivanjem.
Posebno osjetljivi mogu biti radnici u noćnim smjenama, mala djeca, starije osobe i ljudi koji već imaju probleme sa spavanjem. Pojedina istraživanja ukazuju i na kratkotrajno povećanje rizika od saobraćajnih nezgoda i određenih zdravstvenih problema neposredno nakon prelaska na ljetno vrijeme.
Rezultati se, međutim, razlikuju među istraživanjima. Zbog toga nije opravdano tvrditi da se broj srčanih udara ili nesreća u svim zemljama povećava za neki tačno određen procenat.
Lakše prilagođavanje promjeni vremena
Nekoliko dana prije pomjeranja sata vrijeme odlaska na spavanje i buđenja može se postepeno mijenjati za deset do petnaest minuta dnevno. Pomažu boravak na dnevnoj svjetlosti, manje kofeina u kasnim satima i ograničavanje korištenja ekrana pred spavanje.
Korisno je izbjegavati obilne obroke neposredno prije odlaska u krevet i održavati približno jednak raspored spavanja i tokom vikenda. Većina ljudi prilagodi se novom vremenu za nekoliko dana, dok osobe koje duže imaju izraženu nesanicu ili druge tegobe mogu razgovarati s ljekarom.
Moguće je da razgovori tokom 2027. godine donesu politički napredak, ali ne postoji zvanična odluka prema kojoj će proljetno pomjeranje sata te godine sigurno biti posljednje. Države članice prvo trebaju postići saglasnost, a zatim Savjet EU i Evropski parlament moraju uskladiti konačni tekst propisa.
Nakon toga bilo bi potrebno ostaviti vrijeme za prilagođavanje saobraćaja, poslovnih sistema i drugih oblasti. Dok se taj postupak ne završi, kazaljke se pomjeraju unaprijed posljednje nedjelje u martu i vraćaju unazad posljednje nedjelje u oktobru. Prvi naredni potvrđeni datum je 25. oktobar 2026. godine, kada počinje zimsko računanje vremena.
