U vrijeme ekonomske krize kakvu imamo unazad par godina i koja svaki dan postaje sve gora, ljudi koji imaju tu mogućnost odlučuju se da sami uzgajaju svoje voće i povrće. Pored toga što je isplativije na ovaj način su sigurni da jedu hranu bez ikakvih pesticida.

Za one koji kreću na put uzgoja paprike, ključno je razumjeti da se ovaj pothvat može pokazati prilično izazovnim, zahtijevajući i trud i predanost. Ove osjetljive sadnice imaju posebne zahtjeve kada je u pitanju svjetlo, gnojivo i presađivanje kako bi uspjele i dale obilnu žetvu. Kako bi se osiguralo da biljka cvjeta, dajući izvrsne cvjetove i obilne plodove, mora se pažljivo njegovati.

  • Korištenjem domaćeg dodatka koji se sastoji od samo tri lako dostupna sastojka koja se nalaze u kuhinji svakog pojedinca, može se postići sve ovo. Potrebni sastojci za ovaj recept su sljedeći: Pomiješajte zdjelu suhog kvasca s kantom sode bikarbone i litrom vruće vode. Ostavite smjesu da odstoji otprilike dva sata. Nakon toga, smjesu razrijedite s 10 litara vode i postupno je koristite za hidrataciju biljaka.

Kvasac sadrži razne korisne komponente kao što su vitamini B skupine, minerali i druge hranjive tvari. Kada se kvasac unese u tlo, povećava se razina kisika i fosfora, što rezultira poboljšanim rastom biljaka. Dodatno, primjena sode bikarbone učinkovito eliminira štetne tvari i sprječava pojavu gljivičnih infekcija koje su česte kod biljaka.

Paprika, znanstveno poznata kao Capsicum, je povrtna kultura koja se uzgaja godišnje i pripada obitelji Solanaceae, uz rajčice, duhan, krumpir, patlidžane i druge biljke. Stoljećima se uzgaja u tropskim područjima Amerike. U 15. stoljeću u Europu su ga unijeli Španjolci i stekao je popularnost kao začin. Mađarska, poznata po proizvodnji i preradi paprike, jedna je od vodećih zemalja u ovoj oblasti, a posebno je poznata po sortama crvene paprike.

Biljke paprike mogu doseći maksimalnu visinu od 60 cm dok sazrijevaju. Listovi, koji su u obliku jaja i imaju šiljaste vrhove, rastu naizmjenično duž okomite stabljike. Korijenov sustav biljaka paprike je relativno nerazvijen i ostaje blizu površine tla. Bijeli cvjetovi, smješteni na vrhovima stabljika, rastu u paru na suprotnim stranama.

Paprika, plod sličan grahu, ima glatku konzistenciju i sadrži više sjemenki. Njegov izgled varira u pogledu veličine, oblika i boje, obuhvaćajući nijanse koje se protežu od blijedo žute, raznih nijansi zelene do jarke narančaste, crvene, pa čak i smeđe. Na vrhu paprike nalazi se sjemena mahuna u kojoj se nalazi većina plosnatih sjemenki, dok se ostale sjemenke nalaze unutar pregrada koje dijele papriku.

Razlika između slatke i ljute paprike leži u različitim razinama ljutine. Kapsaicin, alkaloid koji se nalazi u plodovima paprike, odgovoran je za vatreni okus koji paprika ima. Zanimljivo je da se paprika babura izdvaja od ostalih jer nema kapsaicin u potpunosti. Rodbina Uzgoj paprike, kao povrtne kulture, nudi širok izbor vrsta i varijanti.

  • U našem narodu prevladavaju sorte paprika koje se svrstavaju u Capsicum annuum var.macrocarpum (karakteriziraju je krupniji plodovi) i Capsicum annuum var.microcarpum (poznate po manjim plodovima). Postoji više kategorija unutar ove dvije vrste, a svaka sadrži brojne varijacije. Među sortama s krupnijim plodovima postoje one s plodovima u obliku zvona (poznate kao babura), okruglih plodova (nazivaju se okruglasti) i izduženih plodova (nazivaju se gate i roga paprika).

Među sortama sitnijeg ploda ističe se feferon kao najpoznatiji. Među sortama s krupnim plodovima izdvajaju se babura, rog, kapija i rotund. Babur Sorta paprike poznata kao babura ne samo da se najčešće uzgaja na našim prostorima, već iu svijetu. Njegov rast rezultira u tri različite boje, koje su određene vremenom sadnje i stupnjem zrelosti. Svaka varijacija boje paprike nudi poseban niz nutritivnih prednosti.

Među dostupnim opcijama na našem domaćem tržištu najčešće se nalazi žuta paprika. Karakteristika koja definira ovu posebnu sortu je njen oblik nalik prizmi, s 3 ili 4 vrha koji odgovaraju pregradama unutar ploda. Osim toga, postoje stožaste varijante Babura paprike koje kulminiraju jednim vrhom. Ove se paprike ističu svojom velikom veličinom, u prosjeku između 80 i 150 grama, s debljinom perikarpa od 4 do 7 milimetara.

Mogu se uspješno uzgajati u zatvorenom i otvorenom prostoru. Trenutno su u proizvodnji najzastupljeniji hibridi Istra F1, Blondy F1 i Bianca F1 koji imaju svijetlozelenu i žutu boju. Iako se prvenstveno uživa u svježem stanju, ove se paprike mogu i konzervirati metodama kiseljenja.

Rog

Ova posebna vrsta sorte je dobila ime zbog sličnosti s oblikom kravljeg roga. Plodovi ove sorte su stožastog oblika i veličine oko 20-30 cm dužine. Uz debljinu u rasponu od 3-6 mm, plod teži između 30-90 g. Iako je ovu sortu moguće uzgajati u zatvorenom prostoru, češće se uzgaja na otvorenom. U domaćim uvjetima ovo voće se često koristi u pripremi ajvara, gdje se reže na filete i kiseli. Široko uzgajane sorte su Sivrija i Arlequin, dok novorazvijene vrste poput Podravke i Slavonike pokazuju obećavajući potencijal.

Preporučujemo