U svijetu je već neko vrijeem jedan od najvećih zdravstvenih problema pretilost. Pretilost, odnosno prekomjerna težina, predstavlja veliki teret za sve naše tjelesne sustave. Otežava nam hodanje, uzrokuje nedostatak zraka pri penjanju stepenicama, remeti san, povisuje krvni tlak i razinu kolesterola, a nerijetko dovodi i do razvoja dijabetesa tipa 2.
Štetni učinci pretilosti nadilaze puko povećanje tjelesne težine, budući da može dovesti do bezbrojnih bolesti, pa čak i skratiti očekivani životni vijek. Opsežna istraživanja identificirala su nevjerojatnih 60 bolesti koje su povezane s pretilošću. Ovo naglašava ključnu važnost i prevencije pretilosti zdravim načinom života i brzog liječenja ako je već prisutna. Stanje pretilosti, koje karakterizira prekomjerna tjelesna masnoća, može pridonijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, opstruktivne apneje u snu, raznih oblika raka, osteoartritisa i astme. Nadalje, ove posljedice pretilosti mogu značajno utjecati na nečije spolno zdravlje, spriječiti začeće i plodnost, te često uzrokovati probleme s probavom. Prisutnost viška masnoće može imati štetne učinke na različite aspekte života, često dovodeći do osjećaja depresije, srama i smanjene vitalnosti u svim domenama. Doktorica Ana Gifing godinama se posvetila prevenciji pretilosti i metaboličkih poremećaja. Danas donosimo njezine vrijedne savjete o mršavljenju.
Dr. Ana Gifing, renomirana medicinska djelatnica, stekla je ogromno poštovanje svojim programom prehrane, koji se može pohvaliti velikim brojem sljedbenika. Tijekom zadivljujuće epizode podcasta Ivana Kosoroga, dr. Gifing zadubio se u teme prehrane, dobrobiti i opasnosti gladovanja. Tijekom razgovora vješto je raskrinkala nekoliko prevladavajućih zabluda o zdravoj prehrani. U našim obrazovnim ustanovama učili su nas da treba piti minimalno 2,5 litre vode dnevno. Međutim, ključno je prepoznati da je ovo uvjerenje zabluda koja se održava unutar medicinskog polja. Ova zabluda nastala je 1945. godine kada je američka vlada izdala dekret koji navodi preporučeni unos tekućine za vojnike na temelju njihove potrošnje hrane. Ipak, imperativ je priznati apsurdnost ove ideje. Unatoč tome što su je svjetski stručnjaci opovrgli prije desetak godina, o ovoj se temi i dalje raspravlja. Čvrsto je utvrđeno da je polijevanje vodom štetno za zdravlje. Konzumiranje prekomjernih količina tekućine, primjerice 4 litre za žene i približno 3,5 litre za muškarce, značajno opterećuje bubrege. Konzumacija šalice kave, čaja, juhe, vina ili piva rezultira unosom tekućine. Međutim, čini se neracionalnim namjerno piti dodatnu vodu samo kako bi se ispunila liječnička preporuka.
Kako biste dobro započeli dan, razmislite o uživanju u šalici osvježavajućeg ohlađenog čaja s natruhom limuna ili se odlučite za čašu vode s malo limuna ili čak čašu vode sobne temperature. Imperativ je da se suzdržimo od konzumacije kave kao početnog napitka. Kavu treba piti tek nakon doručka, nikako prije. Čin započinjanja dana šalicom kave postao je uobičajena praksa; no, zanimljivo je da ova tradicija zapravo ne uključuje konzumaciju kave. Kako biste učinkovito skinuli kilograme, uključite kavu u svoju rutinu obroka. Započnite doručkom, nakon čega slijedi šalica kave. To je zbog činjenice da kava ima izuzetno visok inzulinski indeks. Konzumacijom kave između obroka naše tijelo ne može pravilno regulirati inzulin tijekom dana, što otežava proces sagorijevanja masti. Ako se odlučimo odreći doručka, s kakvim bismo se posljedicama mogli suočiti? Preskakanjem doručka lišavamo svoje tijelo esencijalne energije potrebne u ključnom trenutku kada je najpotrebnija. Osobe u dobroj tjelesnoj kondiciji i dobro funkcionirajućem metabolizmu mogu jesti svoje obroke ujutro i pojesti jedan obrok kasnije tijekom dana bez ikakvih poteškoća. Izostanak doručka ujutro može opteretiti tijelo i pokrenuti mehanizme skladištenja masti.
