Danas je manje više svima jasno da na naše zdravlje ima veliki uticaj i način naše prehrane. Usljed  toga mnogo ljudi odlučuje da promijeni svoje jelovnike i da počnu da se hrane zdravije.

Održavanje cjelokupnog zdravlja uvelike ovisi o hranjivoj prehrani. Tradicionalna srpska kuhinja često sadrži lokalna jela poput sarme, graha i podvarka, upotpunjena poznatim začinima poput ajvara. Štoviše, niz pekarskih proizvoda, poput bureka, kiflica i slatkih delicija poput tulumbe, baklave i savije, nametnuo se kao omiljena kuhinja. Rijetko se može sresti Srbin koji ne cijeni ovaj kulinarski dragulj koji je nerazdvojivo utkan u njihov kulturni identitet.

  • Unatoč tome, ključno je priznati da sva hrana ne pridonosi pozitivno zdravlju, osobito tijekom blagdana kada potrošnja raste. Shodno tome, naše ispitivanje se fokusiralo na prehrambene navike pojedinaca u Srbiji, kao i na određene namirnice štetne po zdravlje. Razgovor s Jovanom Živić, certificiranom nutricionistkinjom, osvijetlio je koje su najštetnije namirnice koje Srbi najčešće konzumiraju, o čemu piše u tekstu koji je objavila Blic žena. Uobičajena pogreška događa se na početku dana, osobito tijekom doručka.

Jovana naglašava da je primarni problem nedostatak vremena za doručak, uz pritisak da se dolazi na vrijeme, što stvara komplikacije od samog početka. Po mom mišljenju, jednostavnija i praktičnija strategija za pojedince uključivala bi pripremu jaja bilo ujutro ili večer prije, dajući prednost kajgani ili sličnim jelima u odnosu na komercijalno dostupna peciva krcata štetnim transmasnoćama. Potonju opciju smatram jednim od najnepovoljnijih izbora.

Nadalje, potrošački proizvodi koji sadrže štetne transmasnoće, uključujući artikle poput majoneze i margarina, kao i svu rafiniranu i toplinski prerađenu hranu, prožeti su aditivima i emulgatorima koji mogu rezultirati brojnim štetnim učincima na zdravlje. Osim toga, ključno je izbjegavati raspravljanje o slasticama s visokim udjelom šećera i masti jer oni mogu imati štetan utjecaj na inzulinsku rezistenciju. Ova hormonska neravnoteža može utjecati na različite pojedince, uključujući one koji su obično dobrog zdravlja.

Takve delicije nude prazne kalorije kojima nedostaju esencijalni hranjivi sastojci potrebni za pravilno funkcioniranje tijela. Kako bi se postiglo optimalno tjelesno zdravlje, imperativ je dati prioritet unosu makronutrijenata, vitamina i minerala, umjesto da se samo prepuštamo praznim kalorijama prisutnim u visoko prerađenim, unaprijed zapakiranim namirnicama. U Srbiji se, čini se, favoriziraju sokovi koji ne zadovoljavaju visoke standarde kvalitete. Jovana tvrdi da su gazirani sokovi među najnezdravijim namirnicama koje se najčešće konzumiraju u Srbiji.

Dok neki proizvodi tvrde da se sastoje isključivo od 100% voća, često su krcati fruktozom. Gazirani sokovi izazivaju značajnu bojazan zbog povišene razine šećera i niza aditiva. Općenito, jedna čaša sode sadrži otprilike 30 grama šećera, što je otprilike jedna žlica šećera po porciji. Konzumacija ovih pića može rezultirati nenamjernim kalorijskim viškom, čineći ih štetnim elementom u prehrani pojedinca. Sokovi zauzimaju duboko mjesto u slavenskoj kulturi i očekuje se da će i dalje biti temeljna komponenta u doglednoj budućnosti.

Opće je poznato da priprema sarme zahtijeva poseban raspored namirnica i pažljivo kuhanje. Ipak, bitno je razmisliti o značaju ovog preciznog procesa. Održavanje stanja ravnoteže ključno je za dobro zdravlje; dok konzumacija jednog gaziranog pića možda neće izazvati uzbunu, dodatna gazirana pića vjerojatno će dovesti do komplikacija. Kako bismo promovirali zdraviji način života, naša nutricionistica savjetuje da razmislite o zamjenama za gazirana pića. Na primjer, odlučiti se za svježe mješavine koje sadrže više limuna i manje crvenog voća, koje obično ima veći udio fruktoze, predstavljalo bi bolji izbor.

Preporučujemo