Stigla je jesen a sa njom su se pojavili i mnogi virusi i domovi zdravlja su svaki dan puni pacijenata koji se žale na razne tegobe. Naše tijelo mora imati dobar imunitet da bi se odbranilo od bolesti.
Čak i pojedincima optimalnog zdravlja može biti teško izdržati fluktuacije vremena; stoga je bitno pripremiti tijelo za nagle promjene vremenskih uvjeta. Početak hladnijeg vremena, uz prevalenciju prehlade i gripe, zahtijeva snažniji imunološki sustav kako bi izdržao različite izazove vanjskog okruženja. Čak i najsnažnijim pojedincima može biti izazovno podnijeti fluktuacije vremena; stoga je bitno pripremiti tijelo za nagle promjene vremena.
Doktorica Nada Macura preporučuje građanima Srbije da dan započnu toplim napitkom, omogućujući svom tijelu da se razbudi prije nego što ga izlože vanjskim niskim temperaturama. Tijekom hladnijih mjeseci potreba za odgovarajućim unosom vitamina postaje sve bitnija. Konzumacija vitamina je od iznimne važnosti. Snažan imunološki sustav neophodan je kako bi organizam izdržao fluktuacije vremenskih uvjeta.
Dr. Macura navodi: “Preporučam pripremu salate koja je prava vitaminska bomba. Jednostavna je za napraviti, a vrlo je hranjiva. Bitno je: Jabuka, naranča, mrkva, cikla, đumbir i limun. priprema: Sve sastojke sitno nasjeckajte ili naribajte pa ih premažite limunovim sokom. Po želji se može dodati i maslinovo ulje. Konstantan unos vitamina poboljšat će otpornost vašeg organizma.
- Uz vitamine i svjesno izlaganje niskim temperaturama, prikladna odjeća je treći bitan čimbenik koji zahtijeva značajnu pozornost. “Pravilno odijevanje služi kao zaštita od niskih temperatura; slojevitim odijevanjem možete se učinkovito boriti protiv zimske hladnoće! Odjevni predmeti od pamuka trebali bi biti u izravnom dodiru s kožom.
Ključno je zaštititi glavu i uši jer vjetar pozira značajni rizici, posebno za osobe s poviješću upala uha. Osim toga, važno je osigurati dječje uši s obzirom na njihovu povećanu osjetljivost“, zaključuje dr. Nada Macura.
Bonus tekst:
Kulinarska tradicija Afrike je zamršena i raznolika, oblikovana kroz brojna stoljeća pod utjecajem mnoštva kultura, geografskih karakteristika i klimatskih uvjeta. Središnji dio afričke prehrane je široka paleta hrane lokalnog porijekla, koja je duboko oblikovana jedinstvenom klimom i običajima različitih regija. U zapadnoj Africi, na primjer, klima varira od tropske do sušne, a prevladavajuće prehrambene namirnice sastoje se od žitarica poput kukuruza, prosa i sirka.
Obično se ove žitarice koriste za pripremu osnovnih jela kao što su “banku” i “fufu”. Fufu, nadaleko poznato jelo, priprema se od kuhanog i pasiranog korjenastog povrća poput slatka ili manioke, dok se banku, koji se radi od kukuruza ili prosa, često prati jelima kao prilog. Oba ova jela bogata su hranjivim tvarima i daju potrebnu energiju za svakodnevne aktivnosti. U zapadnoj Africi mahunarke poput kikirikija, graha i slanutka, uz žitarice, sastavni su sastojci prehrane.
Značajne razine proteina i vlakana koje se nalaze u mahunarkama čine ih vrijednim poboljšanjem dnevnog unosa hranom. Obično se mahunarke dodaju u juhe ili variva i pojavljuju se u jelima kao što je juha “egusi”, koja kombinira sjemenke dinje i često uključuje meso ili ribu. Istočno područje Afrike, koje se ističe vlažnom klimom pogodnom za uzgoj raznovrsnog voća i povrća, nudi bogatstvo svježih namirnica unutar svoje kulinarske tradicije.
Značajan primjer je Kenija, gdje tradicionalno jelo “ugali”, pripremljeno od kukuruza, prati niz povrća i mesa. Nadalje, prevladava raznovrsno svježe voće, uključujući mango, ananas i papaju, koje se obično konzumira u cijelosti ili kao sok. Povoljni klimatski i zemljišni uvjeti u sjevernoj Africi potiču cvjetanje uzgoja aromatičnog bilja i začina, što rezultira prehranom koja je i raznolika i ukusna. Lokalnu kuhinju karakteriziraju jela kao što su couscous, koji se sastoji od sitnih žitarica kuhanih na pari, i tagine, sporo kuhano jelo koje se priprema u jedinstvenom loncu.
