Kuhani grah sa suhoinom je mnogima omiljeno jelo kod nas u regiji ali je istina da ova namirnica može da dovede do nadutosti stomaka i osjećaja težine u želucu. U nastavku pročitajte jedan savjet.
Među najpopularnijim namirnicama srpskog stanovništva značajno je zastupljen pasulj, brojni su prijedlozi kako ga pravilno pripremiti. Svaki pojedinac ima jedinstvenu metodu koja mu je specifična i umanjuje težinu poznatog vojničkog graha ili prebarnice. Međutim, ključno je prepoznati da grah može uzrokovati probavne smetnje zbog prisutnosti određene komponente u njemu. Unatoč uvriježenom mišljenju da su mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke zdrave namirnice, one mogu predstavljati opasnost za organizam ako sadrže puno fitinske kiseline.
- Ova kiselina veže se za bitne komponente, uključujući bakar, magnezij, jod, željezo i cink. Kao rezultat toga, te se komponente prerano otpuštaju iz tijela, što rezultira njihovim uklanjanjem prije nego što su pružile bilo kakvu korist tijelu. Probavni sustav nije u stanju zadržati zaštitnu barijeru koja bi spriječila apsorpciju esencijalnih minerala, proteina i masti. U konačnici, to uzrokuje nedostatak esencijalnih hranjivih tvari, što rezultira problemima s mišićno-koštanim, imunološkim i probavnim sustavom.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i vodeća endokrinologinja Zuhra Pavlova smatraju da je fitinska kiselina prvenstveno odgovorna za anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza koja se javlja kao posljedica vegetarijanske prehrane. Koja hrana sadrži puno fitinske kiseline? Endokrinolog je prepoznao nekoliko namirnica koje su imale iznimno visoku koncentraciju fitinske kiseline, a to su zob, riža, pšenica i sve vrste žitarica, kao i grah, leća, kikiriki, grašak i soja.
Dodatno, neki orašasti plodovi, posebice lješnjaci, bademi i orasi, također se smatraju problematičnim. Osim toga, velika količina fitinske kiseline prisutna je u sjemenkama suncokreta, maka, lana, bundeve i sezama. Pavlova smatra da su sve te namirnice bogate nutrijentima koji su neophodni tijelu, uključujući i vlakna, te ih stoga ne treba izbacivati iz prehrane. Metode uklanjanja fitinske kiseline prema Pavlovoj, postoji nekoliko metoda kojima se to postiže. Jedna od metoda smanjenja količine fitinske kiseline je zagrijavanje tla. To može smanjiti kemikaliju za 30 do 35 posto.
Najučinkovitiji obroci postižu se namakanjem hrane u vodi. No, primarni nedostatak ovakvog pristupa je značajno vrijeme koje je potrebno, napominje Novi.ba. Na primjer, smeđu rižu treba namakati u vodi 12 sati, dok zobene pahuljice treba namakati 10-12 sati. Bijeloj riži potrebno je otprilike 9 sati da se namače, dok bi biserni ječam trebao ostati u vodi 6 sati. Da biste poboljšali rezultat, u vodu za namakanje treba dodati malu količinu octa ili limunade.
Liječnik je preporučio drugačiju metodu rješavanja problema fitinske kiseline ubacivanjem “kontaminirane” hrane u sirutku. Osim toga, proces klijanja žitarica i graha smanjuje količinu fitinske kiseline za otprilike polovicu. Pavlova smatra da je najučinkovitija metoda kombinirana obrada hrane. Kada se hrana namače prije kuhanja ili pečenja, uklanja se najveća količina fitinske kiseline.
Bonus tekst:
Češnjak je cijenjena ljekovita biljka koja ima dokumentiranu povijest dužu od pet tisućljeća. Podrijetlom iz središnje Azije, od tada se proširio na druga područja svijeta. U češnjaku su upakirane hranjive tvari koje jačaju imunitet i pružaju višestruke zdravstvene prednosti. Primarna komponenta češnjaka je alicin, koji je poznat po svojim protuupalnim, antivirusnim, gljivičnim i parazitskim svojstvima. Značaj češnjaka bio je značajan u egipatskoj kulturi, poštovan je kao sveta biljka. Koristili su ga robovi kako bi povećali svoju moć i izdržljivost, otkriveno je u grobu jednog faraona.
U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su jeli češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici uzimali prije bitaka kako bi poboljšali svoju izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak se proširio u Indiju i Kinu, poznat je po svojim ljekovitim svojstvima. Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih svojstava češnjak je čest u svakom domu i svakom obroku. Sastavni je dio prehrane, jer je začin većini jela. Danas ga mnogi smatraju antibiotikom koji je prirodan i pomaže organizmu u borbi protiv raznih bolesti. Korisno ga je redovito konzumirati u sirovom stanju, a loš zadah možete ukloniti uz pomoć soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka ili u kombinaciji s maslinovim uljem.
