Danas govorimo o nekim običajima koji su vezani za posjete groblju na određene dane u godini. Naime smatra se da nije dobro ići u obilazak počivališta svojih bližnjih na velike praznike Božić i Uskrs.
Zbog različitih obveza, mnogi pojedinci možda neće moći prisustvovati misama zadušnica za blagdan Mihovila, što je potaknulo upite o alternativnim opcijama za posjete njihovim najmilijima. Svoj stav o ovom pitanju iznio je i SPC. Određivanje prikladnog vremena za posjet groblju može biti zbunjujući problem za mnoge pojedince. U suvremenom društvu razne obveze često dovode do toga da ljudi zanemaruju tradicionalne običaje. Stoga nije neuobičajeno čuti da pojedinci odluče ne doći na groblje kada je misa zadušnica zakazana za drugi dan. Ova situacija dovodi do pitanja: smatra li se takav izbor grešnim?
- Kršćanstvo naglašava odgovornost svakog pojedinca za poštivanje baštine naših predaka. Najučinkovitiji način za to je kontemplativni dijalog s njima, prisjećanje na sretna zajednička vremena i, naravno, hodočašće na njihovo posljednje počivalište. Tako groblje možete posjetiti u bilo koje vrijeme po želji, čak i ako unutar crkve nema spomen obilježja za pokojnike. No, značajne nejasnoće oko pitanja “kada se ne ide na groblje” proizlaze prvenstveno iz velikih vjerskih praznika.
Uvriježeno mišljenje mnogih pojedinaca je da se pokojnici ne smiju posjećivati za vrijeme Božića i Uskrsa, što je zapravo pogrešno mišljenje. Naime, prigoda obilježavanja poraza smrti od strane Isusa Krista, koji je dao vječni život čovječanstvu, obilježava se nekoliko dana. Drugi dan nakon Uskrsnuća posebno je određen za čašćenje pokojnika. Prema tradiciji, na pokladni ponedjeljak običaj je da se grobovi preminulih najmilijih “pometu” prekrivanjem zelenom travom. U nekim krajevima Srbije ovaj dan je poznat kao zadušnice, prilikom kojih se na groblje nose farbana jaja i zapaljene svijeće.
U povodu najradosnijeg kršćanskog blagdana, Božića, uobičajeno je odati počast pokojnicima. Naime, na Božić je objed za pokoj duša pokojnika, a potom i posjet groblju. Povijesno se vjerovalo da je večera koja se priprema za Badnjak bila namijenjena pokojnicima, što je zabilježio Drnda. Kult koji okružuje pokojnika prožet je mističnim vjerovanjima. Među tim vjerovanjima je i mišljenje da je posjećivanje groblja noću loše.
Doista, ističe se da su takvi izleti puni opasnosti. Ovaj oprez proizlazi iz shvaćanja da groblje predstavlja carstvo mrtvih, gdje borave njihove duše. S obzirom na postojanje zlonamjernih duhova uz dobronamjerne, noćni posjet može ih uznemiriti. To može dovesti do bolesti, nesreća i raznih materijalnih i drugih problema u vašem kućanstvu.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov profil okusa, zdravstvene dobrobiti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjom točkom brojnih mitova i legendi. Ovaj esej ima za cilj ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturnu važnost smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različita razdoblja. Podrijetlo i povijest smokve seže u Aziju, posebno u regije Bliskog istoka i jugozapadne Azije.
Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, postojalo je u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili u medicinske svrhe. Smokve se spominju u Bibliji i simbol su života, mudrosti i duhovnog prosvjetljenja u raznim religijskim i filozofskim tradicijama. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su vrlo hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima.
Očaravajuća slatkoća smokve može se pronaći u visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a bogate su i kalijem, esencijalnim mineralom za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, ključnog za održavanje zdravlja kostiju, kao i vitamina B6, koji igra ulogu u podržavanju kognitivnih funkcija i imunološkog sustava. Značajna karakteristika smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; Konzumiranje samo pet smokava srednje veličine može ponuditi oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
