Svijet sa zebnjom gleda kako se situacija u Gazi razvija s osjećajem nevjerice i strepnje. Iako većina planete tzaziva mir napadi na Gazu se i dalje nastavljaju. Kako predviđamo izraelski kopneni napad na Gazu, vrijedno je ispitati sličan istorijski događaj. Izrael je 1967. započeo napad na Egipat, Siriju i Jordan, događaj koji je postao poznat kao Šestodnevni rat. Nakon rata, Jugoslavija je prekinula diplomatske odnose sa Izraelom, povlačeći paralelu sa sadašnjom situacijom. Tokom šestodnevnog rata, koji se odigrao od 5. do 10. juna 1967., Izrael je preuzeo kontrolu nad ogromnim arapskim teritorijama, uključujući pojas Gaze i Sinajsko poluostrvo od Egipta, Zapadnu obalu i arapski dio istočnog Jerusalima od Jordana, i Golanske visoravni iz Sirije. Dan nakon završetka rata, 11. juna, zamjenik državnog sekretara za vanjske poslove Mišo Pavićević uručio je protestnu notu izraelskom predstavniku Avigdoru Daganu. U noti se upozorava da će Jugoslavija prekinuti diplomatske odnose sa Izraelom ako ne povuče svoje snage sa okupiranih teritorija.
Nakon perioda od dva dana, tačnije 13. juna, postalo je očigledno da Izrael nema nameru da povuče svoje vojne snage sa arapskih teritorija. Potom je održan sastanak Pavićevića i Dagana u Državnom sekretarijatu SFRJ. Pavićević je tokom ovog sastanka prenio poruku izraelskom predstavniku tačno u 15.10 sati. Sadržaj poruke bila je pisana izjava kojom se najavljuje prekid diplomatskih odnosa. Vlada SFRJ objavila je saopštenje u kojem se navodi da je Izrael ignorisao upozorenje Vlade SFRJ od 11. juna tekuće godine, koje je dopisom upućeno izraelskoj ambasadi u Beogradu. Uprkos upozorenjima, izraelska vlada je ustrajala na akcijama koje su nedvosmisleno ukazivale na njihovu namjeru da nastave sa svojim dosadašnjim tokom.
Prekidanje diplomatskih odnosa između Jugoslavije i Izraela nije bio jedini ishod; Predsjednik Josip Broz Tito aktivno je pozivao lidere sovjetskog bloka, uključujući SSSR, da slijede njihov primjer. Kao rezultat toga, sve članice bloka su odlučile da prekinu veze sa Tel Avivom, sa izuzetkom Rumunije, tokom tog perioda. Da bismo bolje razumjeli odluku Jugoslavije, neophodno je ukratko zaroniti u historiju jugoslovensko-izraelskih odnosa počevši od 1948. godine, kada je Izrael uspostavljen, a kulminirajući u Šestodnevnom ratu 1967. Analiza prošlosti jasno ilustruje da se Jugoslavija nije protivila formiranju Izraela i da su Beograd i Tel Aviv u prvih nekoliko godina imali pozitivne odnose. Na sastanku u Moskvi odlučeno je da socijalističke nacije, uključujući Jugoslaviju, prekinu svoje odnose sa Izraelom. Štaviše, izdali su saopštenje o situaciji na Bliskom istoku, koju je izazvala izraelska agresija. Štaviše, pomoć je obećana arapskim nacijama kojima je potrebna.
Tito se vratio u Jugoslaviju 10. juna, a sutradan je u Beogradu održana zajednička sednica Predsedništva i Izvršnog komiteta CK SKJ. Jedina tačka dnevnog reda sastanka bio je izvještaj o putovanju u Moskvu i situaciji na Bliskom istoku. Prije nego što je predstavio izvještaj, Tito je svojim partijskim drugovima opisao nesigurnu situaciju oko sastanka i svoju odlučnost da bez odlaganja otputuje u Moskvu. Brežnjev je zatražio Josifovo prisustvo kratkim i direktnim pitanjem: „Joseph, možeš li doći?
U tri sata popodne 8. juna moj telefon je neočekivano zazvonio i sekretarica me obavijestila da je Brežnjev na vezi. Bio sam iznenađen iznenadnim direktnim kontaktom. Kad sam podigao slušalicu, na drugoj strani se začuo Brežnjevljev glas: “Mogu li razgovarati s Josipom?” “Ovo je on”, odgovorio sam. Brežnjev mi je tada preneo da postoji veoma zapetljana situacija sa veoma malim napretkom na trgovinskom planu. Tito je apelovao na mene da im priteknem u pomoć tako što ćemo se dogovoriti šta dalje raditi tokom svog govora pred gornjim ešalonima partije. “Možete li doći ovdje sutra?” pitao. Tito me je obavestio da je ključno da prisustvujem. Odgovorio sam da o tome moram razgovarati sa svojim kolegama. Odmah sam kontaktirao beogradske saradnike i dogovorili smo se da idem i sutradan sam krenuo za Moskvu. Po dolasku, Brežnjev, Kosigin i Podgorni su me dočekali, a sastanak je počeo tačno u 9 sati. Značaj događaja je bio očigledan s obzirom da su prisustvovali svi lideri socijalističkih nacija, uključujući prve sekretare i premijere. Nakon uvida u Titov izvještaj, može se zaključiti da je on bio pokretač zajedničkog dogovora evropskih socijalističkih zemalja o prekidu diplomatskih odnosa sa Izraelom tokom sastanka održanog u Moskvi.
