Dijabetes ili kako se kod nas kaže povišen šećer u krvi je sve češći problem od kojeg pate i mlađe generacije. Mnogo je razloga zbog kojih se može pojaviti ova bolest a jako je bitno na vrijeme je prepoznati i liječiti.
Prevencija komplikacija primarni je cilj u liječenju šećerne bolesti. Ova podmukla i kronična bolest utječe na cijeli metabolički sustav, što rezultira trajno povišenom razinom šećera u krvi. Prema riječima dr. med. Šperanca Guculj, prevalencija ove bolesti eskalirala je na globalnoj razini do pandemijske razine.
Trenutno se procjenjuje da oko 425 milijuna ljudi boluje od dijabetesa, a predviđanja pokazuju da će taj broj porasti na 629 milijuna do 2045. godine, što će činiti otprilike 10% svjetske populacije. Samo u Europi oko 58 milijuna ljudi već je dijagnosticirano, a očekuje se da će ta brojka porasti na 67 milijuna u sljedećih nekoliko desetljeća.
Procjenjuje se da je u Srbiji oko 770.000 ljudi oboljelih od ove bolesti, od kojih je samo polovina dobila službenu dijagnozu. Nadalje, samo polovica onih kojima je postavljena dijagnoza doista dobije potrebno liječenje, a od te skupine samo polovica može postići željene rezultate liječenja.
Time se naglašava važnost prevencije ili odgađanja komplikacija, što se može postići pridržavanjem higijensko-dijetetskog režima, dosljednim pridržavanjem terapije i bavljenjem odgovarajućim tjelesnim aktivnostima. Kada razina šećera u krvi padne ispod 3,9 mmol/L, govori se o hipoglikemiji. Ovo stanje često može proći nezapaženo od strane pacijenata, koji možda nisu svjesni simptoma povezanih s njim.
- Kako bismo vam pomogli u prepoznavanju, sastavili smo popis nekih uobičajenih znakova hipoglikemije: mučnina, glavobolja, Simptomi hipoglikemije uključuju intenzivnu glad, nemir, razdražljivost, vrtoglavicu, trnce u vršcima prstiju ili usnama, drhtanje, ubrzan rad srca, nejasan govor, hladnu i blijedu kožu s hladnim znojem, poteškoće s koncentracijom, zbunjenost, promjene raspoloženja i privremene promjene vida.
Ovi su simptomi dosljedni i kod odraslih i kod djece, no mlađa djeca mogu se suočiti s izazovima pri prenošenju simptoma zbog svoje dobi. Zapanjujuće, studije otkrivaju da samo 15% pacijenata zapravo obavijesti svog liječnika o svojim epizodama hipoglikemije. Razina šećera redovito doživljava značajan pad tijekom noćnih sati, točnije od ponoći do 8 ujutro.
Dodatno, hipoglikemija se može manifestirati kao posljedica preskakanja ili odgađanja obroka, nedovoljnog unosa ugljikohidrata, pojačanog tjelesnog napora, prekomjerne konzumacije alkoholnih pića ili nepravilne primjene lijekova i inzulina. Ako dođe do hipoglikemijske epizode, važno je znati odgovarajući postupak. Hipoglikemija se može kategorizirati u tri različite razine.
U slučaju da pacijent ima nisku razinu šećera u krvi, pri svijesti je i može gutati, preporuča se dati mu 15-20 grama lako probavljivih ugljikohidrata, poput glukoze u obliku bombona ili tableta ili slatka pića poput slatke vode ili voćnog soka. Simptomi povezani s hipoglikemijom nestat će ubrzo nakon konzumiranja bilo kojeg oblika šećera. Preporučljivo je provjeriti razinu šećera u krvi 15-20 minuta kasnije kako biste bili sigurni da je unutar normalnog raspona.
Ako je pacijent bez svijesti, suzdržite se od davanja bilo čega oralno i umjesto toga kontaktirajte hitnu službu. U takvim slučajevima liječenje se provodi intravenski (upotrebom 40% otopine glukoze) ili intramuskularnim injekcijama glukagona. Nakon epizode hipoglikemije, važno je da pacijent jede i češće prati razinu glukoze u krvi kako bi spriječio drugu pojavu.
Ključno je napomenuti da nakon teške hipoglikemijske epizode postoji povećani rizik od kardiovaskularne smrti unutar 15 dana od događaja. Prema riječima dr. Guculja, osobe s dijabetesom ponekad se zbog hipoglikemije ili straha od nje mogu teško pridržavati propisane terapije ili prilagoditi dozu inzulina i unos hrane. To može predstavljati značajnu prepreku učinkovitom upravljanju dijabetesom i rezultirati značajnim debljanjem.
Društvo i pojedinci snose značajnu težinu zbog pada razine šećera. Taj se teret očituje u čestim prijemima u bolnicu, posjetima hitnoj pomoći i potencijalnim nezgodama koje rezultiraju padovima i prijelomima. Posljedično, kontrola glikemije trpi, produktivnost se smanjuje, a postoji i negativan utjecaj na društvene interakcije, kvalitetu sna i emocionalno blagostanje.
Pojedinci koji doživljavaju redovite fluktuacije razine šećera u krvi mogu se susresti sa smanjenim vozačkim vještinama, poteškoćama u odabiru odgovarajućeg posla, kao i poremećajima raspoloženja i depresijom. Osim toga, hipoglikemija može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije kao što su srčani udar, moždani udar, srčane aritmije ili čak iznenadna smrt.
