Mnogima je pasulj omiljena namirnica i u većini domova bar kod nas na Balkanu on se nalazi na trpezi bar jednom sedmično. Kuharice uglavnom prije kuhanja grah potapaju u vodu da bi skratili vrijeme pripreme.
Grah je među najomiljenijim namirnicama, a postoji mnoštvo preporuka za njegovu pravilnu pripremu. Svaki pojedinac posjeduje posebnu tehniku koja pojednostavljuje kuhanje poznatih jela poput vojnog graha ili posnog prebrana. Unatoč tome, određeni spoj koji se nalazi u grahu ima potencijal uzrokovati probavne probleme. Iako su mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke doista hranjivi izbori, oni također mogu predstavljati određene rizike za tijelo zbog razine fitinske kiseline.
- Ova kiselina veže se za vitalne minerale kao što su bakar, magnezij, jod, željezo i cink, što rezultira njihovim izbacivanjem iz tijela prije nego što počnu imati bilo kakve blagotvorne učinke. Nepostojanje zaštitne “barijere” unutar probavnog sustava omogućuje fitinskoj kiselini da ometa apsorpciju minerala, proteina i masti. Posljedično, ovaj nedostatak esencijalnih hranjivih tvari može dovesti do komplikacija unutar mišićno-koštanog, imunološkog i probavnog sustava.
Endokrinolog Zuhra Pavlova primjećuje da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificira fitinsku kiselinu kao prevalentnog doprinositelja anemiji uzrokovanoj nedostatkom željeza među pojedincima koji slijede vegetarijansku prehranu. Koja hrana sadrži visoke razine fitinske kiseline? Endokrinolog je prepoznao niz namirnica koje su izrazito bogate fitinskom kiselinom, uključujući zob, rižu, pšenicu i razne žitarice, uz grah, leću, kikiriki, grašak i soju. Nadalje, određeni orašasti plodovi poput lješnjaka, badema i oraha mogu predstavljati probleme.
Osim toga, sjemenke poput suncokreta, maka, lana, bundeve i sezama također sadrže značajne količine fitinske kiseline. Pavlova tvrdi da ova hrana obiluje esencijalnim hranjivim tvarima, uključujući vlakna, zbog čega je ključno zadržati ih u prehrani. Koje tehnike postoje za uklanjanje fitinske kiseline? Pavlova ukazuje da se mogu koristiti različite metode za neutralizaciju ove kiseline. Jedna značajna tehnika je toplinska obrada, koja može smanjiti koncentraciju fitinske kiseline za 30-35%. Ipak, najveća smanjenja se postižu namakanjem hrane u vodi.
Kako piše Novi.ba, primarni nedostatak ove metode je dugotrajnost. Na primjer, smeđa riža treba biti uronjena u vodu 12 sati, dok zobene pahuljice zahtijevaju namakanje 10 do 12 sati. Bijelu rižu treba namakati devet sati, a biserni ječam zahtijeva namakanje od šest sati. Kako biste poboljšali rezultat, preporučljivo je dodati malu količinu octa ili limunovog soka u vodu za namakanje. Liječnik je predložio alternativnu tehniku za neutralizaciju fitinske kiseline namakanjem “problematične” hrane u sirutki.Nadalje, klijanje žitarica i graha ima potencijal za smanjenje sadržaja fitinske kiseline za otprilike 50%. Najučinkovitija strategija uključuje kombinaciju metoda obrade hrane.
Bonus tekst:
Kačamak, koji je prije bio jelo za manje privilegirane, sada doživljava preporod kao “čista” egzotična kulinarska opcija. Obično se sastoji od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, a široko je poznato kao kukuruzno brašno ili palenta. Budući da je bez glutena, kačamak nije samo izvrstan izbor za doručak, već se ističe i kao jedna od najzdravijih dostupnih opcija. Ovo kukuruzno brašno bogato je vitalnim nutrijentima potrebnim našim tijelima, uključujući vitamine A, E i nekoliko vitamina B skupine, uz niz esencijalnih minerala.
Kačamak se ističe značajnim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masnoće koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, a posebno pogoduju radu crijeva. Znatan sadržaj vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se potiču normalni probavni procesi unutar crijeva.
Primarni razlog za blagotvornu konzumaciju kačamaka leži u njegovoj korisnosti, bez obzira na prisutnost probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji su, zajedno s hranjivim biljnim mastima, ključni za promicanje učinkovite crijevne peristaltike. Ovo djelovanje pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave. Zbog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao vrijedan izvor hrane osobama s povišenom razinom kolesterola.
