U današnjem članku govorimo o proročanstvima koja su ostavila snažan trag u kolektivnoj svijesti čovječanstva, a riječ je o vizijama Babe Vange i Nostradamusa. O šemu je rec saznajte u nastavku teksta…

Njihova imena i danas izazivaju ogromnu pažnju jer njihove riječi mnogi doživljavaju kao upozorenja koja se ne smiju olako shvatiti.

  • Bugarska proročica Baba Vanga, koja je još kao dijete izgubila vid, ostala je zapamćena po zapanjujućim predviđanjima. Prema zapisima, navodno je prorekla smrt princeze Diane, rušenje kula bliznakinja 11. septembra i pandemiju koronavirusa. Njene riječi za 2025. godinu nisu nimalo umirujuće. Govorila je o sukobu u Evropi koji bi mogao prerasti u rat svjetskih razmjera. Prema njenim vizijama, evropski kontinent mogao bi postati pustoš, a ruski predsjednik bi mogao steći ulogu „gospodara svijeta“. Iako su ovakva proročanstva ranije zvučala kao preuveličane priče, današnji politički događaji, poput upada dronova u zračni prostor Poljske, učinili su ih mnogo realnijima.

S druge strane, Nostradamus, francuski astrolog i vidovnjak iz 16. vijeka, ostavio je iza sebe stihove koji i danas bude strah i radoznalost. Smatra se da je predvidio požar u Londonu, uspon Hitlera i mnoge druge događaje iz historije. Njegova proročanstva za naše vrijeme takođe ne zvuče optimistično. Spominje ratove koji bi mogli pogoditi Englesku i veći dio Evrope, kao i „veliku kugu iz prošlosti“ koja bi se mogla vratiti u novom obliku. Nakon globalne pandemije, takve rečenice zvuče još zlokobnije i mnoge navode na razmišljanje.

  • Stručnjaci naglašavaju da Balkan, iako mali prostor, često igra važnu ulogu na raskršću svjetskih sukoba. Rat u Ukrajini i dalje traje, a mnogi analitičari strahuju da bi mogao prerasti u širi konflikt. U tom kontekstu, proročanstva Babe Vange i Nostradamusa doživljavaju se kao upozorenje, ali i kao podsjetnik koliko je mir krhak.

Ukrajinski zvaničnici često govore da Rusija testira odlučnost Zapada i da bi, u slučaju slabog odgovora, sukob mogao eskalirati i proširiti se na druge dijelove Evrope. Ovakve izjave dodatno podgrijavaju uvjerenje onih koji vjeruju u proročanstva i stvaraju atmosferu nesigurnosti i straha među ljudima.

  • Ipak, postoje i drugačija tumačenja. Skeptici ističu da se Nostradamusovi stihovi i Vangine vizije obično shvate tek nakon što se dogodi određeni događaj. Prema njima, riječ je o vrlo širokim i nejasnim opisima koje je moguće povezati s različitim situacijama. Upravo zato naglašavaju da takve zapise ne treba uzimati doslovno, već ih posmatrati kao izraz ljudske potrebe da razumijemo budućnost.

Neosporno je, međutim, da ovakve priče imaju ogroman uticaj na kolektivnu psihu. Kada se svijet suočava sa krizama, ljudi traže objašnjenja i smisao, a proročanstva im često daju osjećaj da u haosu ipak postoji red. Ona mogu biti izraz straha, ali i nade da će sve što se događa imati neki viši smisao.

  • Možda prava istina leži između mistike i realnosti. Možda proročanstva nisu zapis sudbine, već ogledalo naših kolektivnih strahova i očekivanja. Bez obzira na to, budućnost će uvijek u prvom redu zavisiti od ljudskih odluka, političkih poteza i sposobnosti međunarodne zajednice da održi mir.

Na kraju, pitanje ostaje otvoreno: hoćemo li jednom gledati na riječi Babe Vange i Nostradamusa kao na ozbiljno upozorenje koje nismo poslušali, ili kao na legende koje su samo raspirivale maštu u trenucima krize? Odgovor će donijeti vrijeme – a ono je, čini se, danas važnije nego ikada.

Preporučujemo