Ljudska koža je nač najveći organ i ona je izložena kako vanjskim kao i unutrašnjim uticajima. Ona vremenom gubi svoju elastičnost a kako postajemo stariji na njoj se pojavljuju i izrasline i mrlje.
Količina ovih tvorevina raste s godinama, osobito nakon 40. godine. Mogu se manifestirati na bilo kojem dijelu tijela. Ako ste na svojoj koži primijetili crvenu mrlju koja vam nije poznata, nema razloga za brigu; radi se o angiomu, koji je mali, benigni tumor sastavljen od krvnih žila i potpuno je bezopasan. Angiomi se mogu manifestirati u različitim oblicima i mogu se nalaziti bilo gdje na tijelu. Dva su osnovna razloga za njihovu pojavu na koži. Angiomi su nekancerogeni tumori koji nastaju zbog promjena na krvnim žilama kože.
- Razvijaju se kroz proliferaciju endotelnih stanica koje se nalaze unutar ovih krvnih žila. Ovaj angiom, koji nalikuje plodu trešnje, obično se manifestira kao male ovalne crvenkaste lezije na tijelu. Promjer ovih izraslina je od 1 do 6 mm, iako su slučajevi većeg promjera izuzetno rijetki. Angiomi veličine između 1 i 3 mm uglavnom su u ravnini s kožom, dok se veći mogu uočiti kao male izbočine. Iako je pretežno prisutna crvena, varijacije mogu uključivati plavu, crnu ili kombinacije ovih nijansi.
Učestalost ovih angioma raste s godinama, osobito nakon 40. godine. Mogu se razviti na bilo kojem dijelu tijela, iako je najčešće mjesto na trupu, kaže dr. Stilett s Klinike za kožne, spolne bolesti i estetsku medicinu. Pojedinci često razviju ove oznake nakon 30. godine. Obično se manifestiraju kao male točkice, uglavnom smještene na trupu, rukama i ramenima; žene ih mogu promatrati i na svojim grudima. Manifestiraju se kao posljedica promjena na koži i krvnim žilama koje su povezane sa starenjem.
U ovom slučaju, to se zove angiom koji nalikuje maloj trešnji. Problemi povezani s težinom ili nezdravim načinom života mogu se manifestirati kao angiomi koji nalikuju točki gdje se krvne žile razdvajaju, potencijalno signalizirajući temeljne probleme s jetrom, bolesti krvožilnog sustava ili hormonsku neravnotežu u tijelu. Ovaj specifičan tip naziva se pauk angiom. Češće se uočavaju u djetinjstvu i tijekom trudnoće, a kada su brojni, mogu poslužiti kao pokazatelj oštećenja jetre.
Ako primijetite bilo kakve neočekivane promjene u veličini ili obliku crvene točke ili ako počne krvariti, obratite se svom liječniku. Angiomi općenito ne zahtijevaju liječenje osim ako uzrokuju krvarenje ili nelagodu. Mogućnosti liječenja uključuju elektrodesikaciju, tekući dušik ili lasersku terapiju. Tipično, sve tri metode daju zadovoljavajuće kozmetičke rezultate. Elektrodesikacija uključuje primjenu električne igle na kožu, čime se učinkovito brišu krvne žile.
U međuvremenu, tekući dušik, koji je hladan plin, može se nanijeti na kožu ili raspršivačem ili vatom, napominju 24 sata. Prema riječima stručnjaka American Osteopathic College of Dermatology, laser koristi koncentriranu zraku svjetlosti, te napominju da se angiomi povremeno mogu ponovno pojaviti nakon tretmana. Održavanje zdravog načina života i uravnotežene prehrane je najučinkovitiji način prevencije angioma. Preporuča se unos puno voća i povrća, uz zdrave masnoće, poput onih koje ima u avokadu i maslinovom ulju. Ovakav pristup pridonijet će očuvanju mladenačke i zdrave kože.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov prekrasan okus, dobrobiti za zdravlje i kulturološki značaj čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središtem brojnih legendi i mitova. Ovaj esej ima za cilj ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturološku važnost smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju u različitim razdobljima. Podrijetlo i povijest smokava seže u Aziju, posebno u regije Bliskog istoka i jugozapadne Azije. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, prisutnih u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili u medicinske svrhe. Smokve se spominju u Bibliji te u mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, gdje simboliziraju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi pokazuju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su vrlo hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima. Ugodna slatkoća smokava može se tražiti u njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a također osiguravaju značajnu količinu kalija, potrebnog za pravilan rad kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K koji je ključan za očuvanje zdravlja kostiju, kao i vitamina B6 koji ima ulogu u kognitivnim funkcijama i jačanju imunološkog sustava. Značajna karakteristika smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; jedenje samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, koja pomažu probavi i snižavaju razinu kolesterola.
