Da bismo bili zdravi, posebno u ovom periodu kada vladaju mnogi virusi potrebno je prije svega da imamo dobar imunitet i da našem organizmu damo sve tvrari, minerale i vitamine koje su mu potrebne.
Vitamin D je od najveće važnosti jer njegov nedostatak čini druge dodatke prehrani i prirodne lijekove neučinkovitima. Profesor Borislav Kamenov, cijenjeni imunolog, slaže se s tom perspektivom i često ističe važnost unosa vitamina i očuvanje imunološkog sustava. On je za TV Pink rekao da se početna obrana od virusa odvija na razini nespecifičnog imuniteta, pri čemu tijelo radi na eliminaciji patogena i toksina.
Značajan dio može se postići proaktivno kako bi se spriječio nastanak raznih bolesti, uključujući kronična, autoimuna, maligna stanja i alergije. Bitno je poboljšati cjelokupno stanje imunološkog sustava, omogućujući tijelu da učinkovito odgovori na potencijalne prijetnje, ustvrdio je. Brojni pojedinci ne uspijevaju komunicirati sa svojim liječnicima kada osjete nelagodu, umor ili druge zdravstvene probleme, što rezultira odgođenim prepoznavanjem da se njihovo tijelo možda ne može boriti s bolešću zbog ugroženog imunološkog sustava.
Imunološki sustav igra ključnu ulogu u iskorjenjivanju virusa i inhibiciji njegovog širenja u tijelu. Iako su antitijela značajna i korisna, koncept imuniteta obuhvaća mnogo širi opseg od puke njihove prisutnosti. Ugroženi imunološki sustav teško će riješiti problem koji je u pitanju. Imunitet služi da nas zaštiti, ali paradoksalno, može dovesti i do smrtnih ishoda; ovaj fenomen je primjer citokinske oluje, koja se javlja kada je stanični imunitet pretjerano aktiviran.
- Bitno je imunitet staviti u prvi plan ove priče, kako navodi imunolog Kamenov.Istaknuo je da su u takvim okolnostima najvažniji vitamini D i C, s naglaskom na D, jer njegov nedostatak čini sve ostale vitamine neučinkovitima. Ovaj problem javlja se tijekom svih mjeseci koji u svom nazivu imaju slovo ‘R’, posebno tijekom jeseni i zime.
Afrička kulinarska tradicija zamršena je i raznolika, stoljećima su je oblikovale različite kulture, geografska obilježja i klimatski uvjeti. Središnji dio afričke prehrane je široka paleta hrane lokalnog porijekla, na koju duboko utječu različite klime i običaji određenih regija. U zapadnoj Africi, na primjer, klima varira od tropske do sušne, a prevladavajuće prehrambene namirnice sastoje se od žitarica kao što su kukuruz, proso i sirak. Obično se ove žitarice koriste za pripremu esencijalnih jela kao što su “banku” i “fufu”.
Fufu, široko konzumirano jelo, priprema se od kuhanog i pasiranog korjenastog povrća poput jamsa ili kasave, dok banku, koji se priprema od kukuruza ili prosa, često prati jela kao prilog. Oba ova jela bogata su hranjivim tvarima i daju potrebnu energiju za svakodnevne aktivnosti. U zapadnoj Africi, mahunarke poput kikirikija, graha i slanutka, uz žitarice, imaju bitnu ulogu u prehrani. Značajne razine proteina i vlakana koje se nalaze u mahunarkama čine ih vrijednim poboljšanjem dnevnog unosa hranom.
Obično uključene u juhe ili variva, mahunarke su istaknute u jelima kao što je “egusi” juha, koja uključuje sjemenke dinje i često sadrži meso ili ribu. Istočno područje Afrike, koje se ističe vlažnom klimom pogodnom za uzgoj raznovrsnog voća i povrća, nudi bogatstvo svježih namirnica unutar svoje kulinarske tradicije. Značajan primjer je tradicionalno kenijsko jelo “ugali”, sastavljeno od kukuruza i popraćeno raznim povrćem i mesom. Štoviše, prevladava obilje svježeg voća, uključujući mango, ananas i papaju, koje se često konzumira u cijelosti ili pretvoreno u sok.
Povoljni klimatski i zemljišni uvjeti u sjevernoj Africi potiču cvjetanje uzgoja aromatičnog bilja i začina, što rezultira prehranom koja je i raznolika i bogata okusom. Lokalnu kuhinju karakteriziraju jela kao što su couscous, koji se sastoji od sitnih žitarica kuhanih na pari, te tagine, jelo koje se polako kuha u posebnom loncu. Obično su uključeni ključni sastojci poput janjetine i piletine, dok začini poput kurkume, kumina i cimeta daju duboke okuse ovim kulinarskim kreacijama.
Tropske šume središnje Afrike pružaju obilje izvora hrane koji doprinose regionalnom kulinarskom krajoliku. Ova raznolikost obuhvaća korijenje poput manioke i slatkog krumpira, uz lišće koje se ugrađuje u juhe i variva. Popularno jelo poznato kao “gulaš” nastaje kombinacijom povrća i mesa, često pojačanog autohtonim biljem i začinima, dajući snažne okuse i značajne nutritivne prednosti. Osim ovih karakterističnih regionalnih obilježja, afrički naglasak na prehrani daje prioritet očuvanju prirodnih resursa i korištenju lokalnih sastojaka.
