Inteligenciju nekada može otkriti i rečenice koje izgovarate, posebno ako ste žensko. Postoji nepisano pravilo koje rečenie žena nikako ne bi trebala da upotrebljava, ako želi da je ljudi prihvate.
U svakom uobičajenom govoru postoje, koliko god nesvjesno, riječi i izrazi koji stvaraju napetost i ometaju komunikaciju. Takve riječi i izrazi automatski stavljaju drugu osobu u obranu; ne da im se pričati i razvija se nelagoda. Umjesto korištenja širokih i sveobuhvatnih generalizacija ili prikrivenih optužbi, najbolje je usredotočiti se na vrlo specifične slučajeve i činjenično opisati ponašanje. Jedna od uobičajenih pogrešaka u komunikaciji je korištenje apsoluta poput “uvijek” i “nikad”; takve riječi zvuče osuđujuće.
- Bolji pristup bio bi opisati događaje kao “česte”; ovo dopušta nijansirano razumijevanje i suzdržava se od potpune kategorizacije pojedinaca. Budući da se ljudi razvijaju i na njihove postupke utječe kontekst, moramo izbjegavati ekstremne izjave koje ih svode na jednu karakteristiku. Naizgled bezazlene primjedbe ponekad mogu imati štetan učinak. Na primjer, kada jedna osoba kaže drugoj da izgleda “umorno”, koliko god dobronamjerne bile namjere prve, druga to može shvatiti kao kritiku njezina izgleda.
Ovo bi bilo mnogo konstruktivnije. Umjesto toga, pitajte ih za dobrobit, ponudite podršku ili pokažite interes na drugačiji način bez spominjanja njihovog fizičkog stanja. Na primjer, “Barem ti nikad…” u prošlosti je ovjekovječio više sukoba ne usmjeravajući nijednu grešku usporedne prošlosti u trenutno rješavanje problema; potiče prilično natjecateljsku igru okrivljavanja. A obrnuto, “Bio sam u krivu, evo zašto mislim da si ti u pravu…” otvara vrata za razboritu i plodnu raspravu. To je ono što je trenutno najvažnije u komunikaciji ljudi koji prolaze kroz nešto vrlo emotivno. “Rekao sam ti” ili “Znao sam da će se ovako dogoditi” ni na koji način ne pomaže pojedincu koji je trenutno u nevolji, već samo pojačava njihov osjećaj samoosuđivanja i odgovornosti.
Ono što je trenutno najvažnije je kako komunicirati s ljudima koji prolaze kroz dosta emotivna razdoblja. Uobičajeni izrazi poput “Ti uvijek” ili “Ti nikad” stavljaju ljude u kutije iz kojih je teško izaći. To ih sprječava da uče i postanu bolji. Ove fraze ne gledaju prave razloge za postupke i ne vide koliko osoba daje vezi. Izbjegavajte govoriti u generalizacijama. Razgovarajte o tome što se događalo u tom trenutku i što ste osjetili. ‘’Kao što sam već rekao’’ može se eventualno shvatiti kao ukor, prebacujući krivnju nepažnje na slušatelja.
Ova fraza najčešće izaziva nelagodu i otežava nastavak komunikacije. Radije preoblikujte informacije alternativnim formulacijama, pokazujući do sada da imate strpljenja i da ste voljni razgovarati. Naizgled dobri komplimenti koje treba izbjegavati su oni koji čine usporedbu, poput “pametan za sportaša” ili “lijep u usporedbi s prijateljima”. Pravo značenje može biti pohvalno, te riječi nose implicitno ponižavanje i mogu se shvatiti kao uvredljive. Bolje je davati jednostavne komplimente, govoreći da osoba izgleda pametno, sjajno ili aktivno, bez usporedbe.
Odgovori poput “Kako želite” ili “Ovisi o vama” mogu se shvatiti kao znakovi nebrige. Iako bi moglo biti lako izbjeći moguće razlike, takvi se odgovori mogu smatrati odustajanjem od razgovora. Izražavanje vlastitog mišljenja pokazuje i interes za razgovor i poštovanje prema drugoj strani. Komentari o godinama, poput “Izgledaš dobro za svoje godine”, uglavnom su izrečeni s dobrim motivima, ali impliciraju da je nečiji izgled vrijedan divljenja samo u usporedbi s određenom normom.
Nasuprot tome, kompliment bez dodatnih uvjeta djeluje iskrenije i stvara pozitivan osjećaj. Ljudi više vole biti viđeni i priznati nego da ih se mjeri prema godinama ili utvrđenim uvjerenjima. Kvaliteta odnosa koje gradimo uvelike ovisi o načinu na koji razmišljamo o svojim izrazima. Pažljivim odabirom riječi, nikad pasivno-agresivnim izrazima, pokazivanjem stvarnog interesa za osjećaje i poglede drugih, stvaramo atmosferu za konstruktivniju komunikaciju. Riječi koje koristimo odražavaju dubinu osjetljivosti i razumijevanja u izrazima u doba trenutnih poruka i brzih odgovora. Riječi odražavaju empatiju, razumijevanje i poštovanje.
