U ljetnjem periodu imamo puno veći izbor povrća i voća a danas govorimo o dinji koja je na ovim vrelinama pravo osvježenje. Pored toga ona ima i jako dobre učinke na naše zdravlje.
Voće koje se najčešće konzumira tijekom ljetnih mjeseci je dinja. Ova osvježavajuća opcija pravi je nutritivni dragulj koji zaslužuje biti uvršten u vašu svakodnevnu prehranu. Njegova divna slatkoća krije mnoštvo korisnih komponenti za koje se pokazalo da pozitivno utječu na više aspekata zdravlja, uključujući vid, krvni tlak, probavu, stanje kože i imunološku funkciju. Bilo da se uživa kao međuobrok, uključena u doručak ili umiješana u revitalizirajuće salate, dinja pruža više od samo ljetne poslastice.
- Nutritivni profil dinje Tipična veličina porcije od 150 grama dinje daje samo 53 kalorije, što je čini odličnom opcijom za pojedince koji paze na svoju težinu. Ovo voće ima zanemariv udio masti od 0,3 grama, a sadrži 13 grama ugljikohidrata uz 1,5 grama vlakana. Zanimljivo je da osigurava 80% preporučene dnevne količine vitamina C i 30% vitamina A. Štoviše, dinja je bogata esencijalnim antioksidansima — beta karotenom, zeaksantinom i kolinom — koji doprinose borbi protiv oksidativnog stresa i poboljšanju cjelokupnog zdravlja organizma u raznim dimenzijama. Važno je napomenuti da dinja sadrži i do 90% vode, što je čini izvrsnim izborom za hidrataciju po vrućem vremenu.
Ova karakteristika ga čini posebno korisnim za sportaše, starije osobe i osobe sklone dehidraciji. Promičući zdravlje očiju, dinja je bogata beta karotenom, luteinom i zeaksantinom — nutrijentima bitnim za održavanje vida. U tijelu se beta karoten pretvara u vitamin A, vitalnu komponentu za zdravlje mrežnice i zaštitu od noćnog sljepila. Nasuprot tome, lutein i zeaksantin služe za zaštitu očiju od oštećenja uzrokovanih ultraljubičastim zrakama i štetnim plavim svjetlom, što posljedično smanjuje vjerojatnost katarakte i makularne degeneracije.
Istraživanja o prevenciji astme pokazuju da ljudi koji konzumiraju veći unos hrane bogate beta-karotenom imaju smanjenu vjerojatnost razvoja astme. Dinja, narančasto voće bogato ovim antioksidansom, može imati preventivnu ulogu u održavanju zdravlja dišnih puteva. Osim dinje, ostale namirnice u ovoj kategoriji uključuju mrkvu, bundevu i zeleno lisnato povrće poput kelja i špinata. Snižavanje krvnog tlaka može se učinkovito postići uključivanjem hrane bogate kalijem u prehranu. Posebno je dinja značajan izvor kalija, koji pomaže tijelu da eliminira višak natrija putem urina, čime se potiče stabilna razina krvnog tlaka.
Nadalje, prisutnost vitamina C i kolina u dinji dodatno poboljšava rad srca i krvnih žila, što dovodi do poboljšane cirkulacije i smanjenog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Pospješujući optimalnu probavu, dinja pomaže u sprječavanju zatvora zbog značajnog udjela vode i vlakana, koji potiču rad crijeva. Lako je probavljivo i najbolje ga je konzumirati na prazan želudac kako bi se maksimalno iskoristile prednosti njegovih enzima. Ovo voće posebno je korisno za osobe s osjetljivim želucem jer ne opterećuje probavni sustav i ne izaziva nadutost.
Protuupalna svojstva Jedna od bitnih komponenti dinje je kolin, nutrijent koji je uključen u niz kritičnih tjelesnih procesa, poput regulacije sna, pamćenja, učenja i rada mišića. Kolin pomaže u održavanju integriteta staničnih membrana i igra ulogu u smanjenju kronične upale povezane sa stanjima kao što su artritis i metabolički sindrom. Dosljedno uzimanje dinje može pomoći u ublažavanju simptoma kod osoba koje pate od upalnih poremećaja. Vitamin A, kojim dinja obiluje, igra ključnu ulogu u održavanju zdrave kože i kose. Pospješuje sintezu sebuma, prirodnog ulja koje vlaži kožu i štiti kosu od isušivanja.
Osim toga, vitamin C povećava proizvodnju kolagena, što pomaže kod elastičnosti kože i odgađa pojavu bora. Zbog ovih blagotvornih svojstava, dinja služi kao prirodna potpora u nastojanju da zadrži mladenački izgled. Sjemenke cvijeta dinje, koje se često zanemaruju, imaju izuzetnu nutritivnu vrijednost. Bogate proteinima, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama – posebno alfa-linolenskom kiselinom, poznatom po svojim protuupalnim svojstvima – ove su sjemenke vrlo korisne. Posebno se preporučuju osobama koje imaju problema s bubrezima jer mogu pomoći u izbacivanju pijeska i kamenca.
Ove se sjemenke mogu koristiti u različitim oblicima, kao što su sušene, pečene ili uključene u smoothieje. Još jedan prirodni lijek dobiva se od cvijeta dinje koji se u obliku čaja koristi za ublažavanje kašlja i pospješivanje iskašljavanja. Tradicionalno korišten u narodnoj medicini, ovaj čaj služi kao prirodni ekspektorans, a ujedno pruža i nježnu hidrataciju dišnih puteva.
