Prema tradiciji, oni koji se odvaže izaći nakon zalaska sunca čekaju nepovoljni ishodi, a ako je prijeko potrebno, savjetuje se ponijeti češnjak, križ ili oštar metalni predmet radi zaštite. U ovo specifično doba godine, koje označava razdoblje prije krštenja Isusa Krista, rašireno je vjerovanje da zemlja ostaje otvorena za pokojnike, kao i za pojavu đavola i raznih drugih zlonamjernih bića. Od početka mraka do svitanja, te zlonamjerne moći vladaju, ničim izazvane, sve dok prvi pijetlovi ne najave dolazak novog dana.
Uvijek treba poslušati savjete da ne provedete noć izvan kuće, na što ljudi često upozoravaju. Prema tradiciji, izlazak nakon zalaska sunca donosi nesreću, a onima koji to moraju učiniti savjetuje se da nose zaštitne predmete poput češnjaka, križa ili oštrog metalnog predmeta. Čak i danas, u nekim regijama Srbije postoji strogi obred prema kojem se žene suzdržavaju od sudjelovanja u aktivnostima poput predenja, tkanja ili pranja na dane koji su označeni kao nekršteni. Kako bi se djeca zaštitila od mogućih šteta uzrokovanih bajkama i čarolijama, treba paziti da se vani ne ostavljaju bijeli predmeti ili dječja odjeća, jer se vjeruje da zle sile predstavljaju prijetnju.
U određenim seoskim zajednicama, osobito u područjima Vlaške, osvjetljenje koje dolazi iz stanova prikriva se strateškim korištenjem zavjesa ili spuštanjem roleta. Ne savjetuje se konzumiranje vode tijekom noćnih sati zbog dugotrajnog vjerovanja da se zli duhovi infiltriraju u kućne posude i vrebaju ljude koji ništa ne sumnjaju. Uvriježeno je mišljenje da su “nekršteni dani” nepovoljno razdoblje za porod. Opće je mišljenje da će se djeca rođena između Božića i Bogojavljenja suočiti s lošim zdravljem i nesrećom. Kako bi zaštitili te mlade od mogućih prokletstava, stariji su smislili rješenje – djeca rođena na nekrštene dane moraju svake godine nositi sa sobom jedinstvenu odjeću, izrađenu na ognjištu, kroz to određeno vremensko razdoblje.
U tom sumornom periodu narod je smislio jedinstveno rješenje za ublažavanje bijede i ublažavanje patnje – organizirali su maskirane povorke koje su simbolizirale duhove, čudovišta i pokojne pretke, a koje su prolazile kroz srpska sela i gradove, čime bi se učinkovito suprotstavili Nekrštenim danima. Idući od kuće do kuće, kolednici su tražili razne priloge poput slanine, jaja, mesa, brašna, mlijeka, rakije i vina.
