Da se klima promijenila svjedoci smo i sada kada imamo pakleni toplotni talas sa pojavom tzv. superćelijskih oluja koje prije nisu bile karakteristične za naš region. U nastavku donosimo nekoliko savjeta.
Smjernice koje pruža imaju sposobnost očuvanja života, naglašavajući nužnost njihovog zadržavanja. Govorio je o obrazloženju izbjegavanja drveća, sigurnosti povezanoj s ostankom u vozilu i odgovarajućim protokolima za pružanje pomoći osobi pogođenoj gromom. Nikola Cvetanović je stručnjak za prirodne fenomene koji na pristupačan i tradicionalan način prenosi najučinkovitije strategije samozaštite tijekom grmljavinskog nevremena.
Dok smo svjedoci porasta pojave teških vremenskih događaja, kao što su superćelijske oluje i drugi ekstremni vremenski fenomeni, to potiče na preispitivanje našeg razumijevanja osobne sigurnosti i radnji koje možemo poduzeti kako bismo se zaštitili od jedne od najopasnijih pojava u prirodi – udara groma. O utjecaju jakog nevremena koje je najprije zahvatilo Hrvatsku da bi se poslijepodne proširilo na Srbiju, obilježeno intenzivnim padalinama, grmljavinom i olujnim vjetrom, govorio je fizičar dr. Nikola Cvetanović tijekom gostovanja na K1 televiziji.
Naglasio je da munja nije samo kratki bljesak svjetlosti popraćen glasnim zvukom; označava koncentrirano oslobađanje energije koje se događa trenutno. Na početku razgovora dr. Cvetanović je istaknuo da, unatoč napretku moderne tehnologije, priroda i dalje pokazuje svoju golemu moć i nepredvidivost. Prirodni događaji poput grmljavine i munje ispuštaju goleme količine energije unutar kratkog vremenskog okvira, zahtijevajući najozbiljniju perspektivu. Prema Cvetanoviću, “Oluje s grmljavinom obilježene su zamršenim atmosferskim procesima u kojima se nakupljaju električni naboji.
Kritični trenutak se postiže kada stupac vode unutar oblaka postigne određenu razinu električne napetosti, što dovodi do pojave munje. Ovaj prolazni trenutak oslobađa energiju ekvivalentnu eksploziji nekoliko kilograma dinamita, koja se događa u samo djeliću sekunde.” Sigurnosne smjernice koje se odnose na grmljavinsko nevrijeme: predložene radnje i mjere opreza za izbjegavanje Značajan dio diskursa koncentrirao se na posebne preporuke u vezi s ponašanjem tijekom grmljavinskog nevremena, posebno za pojedince koji su vani. Dr. Cvetanović je istaknuo kako je primarna smjernica ne pozicionirati se kao najviša građevina na ovom području.
- Kada ste vani, najsigurnija opcija je potražiti utočište u zatvorenom prostoru – unutar kuće, zgrade ili čak vozila. U situacijama kada je pristup strukturama opremljenim gromobranima nedostupan, sklonište u automobilu znatno je bolje nego ostanak vani, budući da vozilo funkcionira kao Faradayev kavez, kanalizirajući električnu struju oko svojih putnika i time ih štiteći od ozljeda. Nadalje je naglasio nužnost izbjegavanja stajanja ispod drveća, koje često funkcionira kao prirodni vodič za munje.
Štoviše, značajne opasnosti predstavljaju otvorena vodena tijela, uključujući rijeke, jezera i oceane, kao i planinski teren. Opasnosti s kojima se susrećemo na planini pogoršane su nedostatkom zaklona, čineći svaku izbočinu ili pojedinca osjetljivima na udarce. Ovo načelo vrijedi i za jezera i rijeke, gdje voda djeluje kao izvrstan vodič struje, ugrožavajući tako one koji plivaju ili plove. Osim toga, mudro je razići se kada ste na okupu ljudi jer grupiranje povećava vjerojatnost da će munja pogoditi pojedinca unutar grupe.
Koja je važnost sigurnosti automobila? Praktična provedba koncepta Faradayeva kaveza ključna je u ovom kontekstu. Dr. Cvetanović dao je iscrpno objašnjenje Faradayeva kaveza, koji funkcionira kao prirodna zaštitna barijera koja se aktivira kada se pojedinci nalaze unutar metalne strukture, poput automobila. “Iako vozilo može pretrpjeti fizičku štetu od udara groma—kao što je ozljeda tijela ili elektroničkih sustava—pojedinci unutra ostaju sigurni. Električna struja prolazi vanjskom površinom vozila, sprječavajući ga da prodre u unutrašnjost gdje se nalaze putnici. Ovo načelo vrijedi bez obzira na to je li vozilo u pokretu ili miruje, i bez obzira radi li motor.”
Isti koncept vrijedi i za zrakoplove; usprkos prevladavajućoj strepnji u vezi s opasnostima koje predstavljaju udari munje tijekom leta, ova su vozila opremljena posebnim sustavima zaštite. Najznačajniji incident povezan s munjom u zrakoplovstvu dogodio se 1960-ih, nakon čega su implementirani poboljšani sigurnosni protokoli. Uobičajene zablude o vezi između mobitela i Lightninga. Prevladavajući mit je mišljenje da mobiteli privlače munje. Cvetanović odlučno opovrgava ovu tvrdnju, rekavši: Ne postoje čvrsti dokazi koji bi upućivali da korištenje mobitela značajno povećava rizik od udara groma.
Razborito je izbjegavati stavljanje telefona na glavu tijekom grmljavinske oluje; međutim, nošenje uređaja u džepu ili torbi ne predstavlja značajan rizik. Iako je preporučljivo smanjiti korištenje elektroničkih uređaja, nema razloga za brigu. Vjerojatnost da ih udari grom veća je među muškarcima, a ovaj fenomen ima objašnjenje. Statistički podaci pokazuju da muškarci imaju približno šest puta veću vjerojatnost da će ih pogoditi grom u usporedbi s ženama. Cvetanović tu razliku pripisuje prirodi njihovih aktivnosti, budući da se muškarci često bave aktivnostima na otvorenom, kao što su poljodjelstvo, građevinarstvo, ribolov i raznim rekreacijskim aktivnostima, uključujući planinarenje i vožnju čamcem.
Ovaj angažman podrazumijeva povećanu razinu rizika. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, gotovo tri četvrtine svih pojedinaca koje je pogodio grom su muškarci. Koje mjere treba poduzeti ako osobu pogodi munja? Cvetanović je naposljetku prisutnima istaknuo nužnost promptnog postupanja u slučaju da nekoga pogodi grom. Pružanje prve pomoći je od vitalnog značaja, jer većina pojedinaca koje je pogodio grom preživi uz pravovremenu intervenciju. Osoba koju je pogodio grom ne zadržava električni naboj i može joj se prići bez rizika. Neophodno je bez odlaganja kontaktirati hitnu pomoć; istodobno, ako je osoba bez svijesti, potrebno je odmah započeti s CPR i umjetnim disanjem.
