Imati iskrenog prijatelja ili ososbu od povjerenja je danas jako teško. Naime ljudi su se udaljili ponajprije zbog postojanja društvenih mreža kojima su opsjednuti i prate neke trendove koji su prije bili nepoznati.
Identificiranje pojedinaca sa zlonamjernim namjerama može se pokazati kao težak zadatak. Međutim, sposobnost razaznavanja njihove prave prirode može se postići obraćanjem pozornosti na određene pokazatelje.
Među određenim pojedincima postoji sklonost da izvlače zadovoljstvo iz nesreće koju su doživjeli drugi. Ti pojedinci ne samo da predviđaju vlastite probleme, već i aktivno stvaraju nepovoljne okolnosti kako bi uživali u patnji koja slijedi. Želja za kontrolom često je maskirana prijateljskim i asertivnim ponašanjem kod pojedinaca koji se osjećaju nelagodno kada nemaju kontrolu nad raznim aspektima života.
Kako se odnosi produbljuju, njihova potreba za kontrolom postaje sve očiglednija. Konstantno iskrivljavanje istine, patološko laganje je ponašanje koje nadilazi povremenu fibrilaciju. Te se osobe mogu prepoznati po njihovim narativima koji se stalno mijenjaju. Prisutnost energetskih vampira ima štetan utjecaj na vaše raspoloženje, ostavljajući u vama osjećaj krivnje.
- Baš kao što loša prehrana može negativno utjecati na vašu kožu, njihova energija ima sličan nepovoljan učinak na vas. Okrutnost i zloba često se manifestiraju u obliku neprikladnih komentara, koji potječu od pojedinaca koji gaje loše namjere prema drugima. Ti komentari i ponašanja, često potaknuti osobnim frustracijama, služe kao odraz njihovog unutarnjeg nemira.
Manipulatori često koriste strategiju pretvaranja da su empatični i ljubazni. Međutim, njihova djela “ljubaznosti” obično skrivaju skrivene namjere, kao što je stjecanje materijalnih dobara, dobivanje seksualnih usluga, prisiljavanje na poslušnost ili čak sudjelovanje u opasnijim aktivnostima. Ako ste u mogućnosti identificirati ove pokazatelje, možete se učinkovito izbjeći štetnih utjecaja i zaštititi svoju dobrobit.
Iako se izraz “psihopat” često koristi u kontekstu kaznenog pravosuđa iu medijima, važno je napomenuti da psihopatija nije službeno priznata kao psihijatrijski ili psihološki poremećaj. Godinama se medicinska zajednica borila s nedosljednom upotrebom pojma psihopatija, ali on se sada priznaje isključivo kao podkategorija antisocijalnog poremećaja osobnosti. Definiranje stanja psihopata možda nije bez dvosmislenosti, međutim, ključne osobine kao što su nedostatak empatije, sebičnost, odsutnost krivnje i korištenje površnog šarma isključivo za manipulaciju široko su prepoznate kao karakteristike koje definiraju.
Sposobnost psihopata da se neprimjetno integriraju u društvo i vješto manipuliraju onima oko sebe često čini izazovom identificirati njihove simptome. Međutim, kako vrijeme prolazi, ovi simptomi postupno postaju očitiji, što omogućuje lakše predviđanje ponašanja psihopata. Među prevladavajućim pokazateljima psihopatije, određeni simptomi imaju tendenciju da se manifestiraju češće.
Dimenziju psihopatije karakterizira zapanjujuća sposobnost šarmiranja i manipuliranja drugima, kao i visoka razina inteligencije. To uključuje vještinu oponašanja i manipuliranja emocijama drugih, kao i korištenje laskanja i komplimenata u svoju korist. Osobe s psihopatijom često se nalaze u rizičnim situacijama zbog svog nerealnog samopouzdanja. Također mogu imati problema s koncentracijom i nedostatak istinske brige za druge. Brze promjene raspoloženja, ravnodušnost i hladnoća česte su osobine, kao i sklonost proračunatosti i nezainteresiranosti.
Osobe s psihopatijom često pokazuju nedostatak samokontrole, empatije i osjećaja krivnje ili kajanja. Važno je prepoznati da psihopatija postoji kao posebna dimenzija u ljudskoj prirodi. Kada je riječ o psihopatiji, važno je osporiti uobičajenu zabludu da je sve jednostavno crno-bijelo. Postoji spektar, s pojedincima koji potencijalno pokazuju manje, umjerene ili teške psihopatske sklonosti.
Iako je moguće da određene osobe pokazuju specifične osobine povezane s psihopatijom, ne mogu se sve osobe s tim karakteristikama klasificirati kao psihopati. Važno je napomenuti da se psihopatija ne može dijagnosticirati kao zaseban poremećaj, jer trenutno ne postoji konačna slika mozga ili biološki test koji može pružiti 100% točnu identifikaciju osobe kao psihopata. Određene studije su pokazale da magnetska rezonancija (MRI) ima potencijal identificirati specifične promjene mozga koje mogu biti pokazatelj potencijalnog razvoja psihopatije kod određenih pojedinaca.
U određenim oblicima medija i zastarjelim obrazovnim izvorima pojmovi “psihopatija” i “sociopatija” pogrešno se koriste kao sinonimi. Međutim, ovo je pogrešno mišljenje. Iako oba poremećaja dijele karakteristike kao što su zamagljen moralni kompas i nedostatak empatije, postoje različite varijacije koje ih razlikuju. Nadalje, ključno je naglasiti da, iako su psihopatija i sociopatija međusobno povezani koncepti, bitno je prepoznati da Psihopatija je tipično urođena, dok je sociopatija uglavnom rezultat vanjskih utjecaja.
