Moždani udar je ozbiljno zdravstveno stanje za koje se smatra da uglavnom dolazi iznenada i nenajavljeno bez ikakvih simptoma, ali kako kaže stručnjak nije uvijek tako i postoje neki znakovi koji upozoravaju.
Ako vam fibrilacija atrija nije poznata, budite uvjereni da niste sami; međutim, važno je pažljivo pročitati ovaj tekst jer najmanje deset milijuna odraslih osoba u Europi ima ovo stanje. Medicinski stručnjaci ukazuju da će upravljanje ovom posebnom vrstom aritmije predstavljati još veći izazov u budućnosti, a projekcije sugeriraju da bi se populacija pacijenata mogla popeti na 17 milijuna do 2030. Samo u Srbiji procjenjuje se da između 80.000 i 100.000 osoba živi s fibrilacijom atrija.
- Posljedično, ova bolest može dovesti do značajnog moždanog udara, koji često rezultira trajnom invalidnošću, a smrtnost povezana s ovom posebnom vrstom aritmije značajno je eskalirala u posljednjih dvadeset godina. Dr Dragan Simić, kardiolog Klinike za kardiologiju KCS-a, objašnjava šta je fibrilacija atrija i metode koje se koriste za njeno otkrivanje. Prema riječima dr. Simića, “fibrilacija atrija je oblik atrijalnog flatera koji pacijent doživljava kao nepravilan i neugodan rad srca.
Najčešća je od svih aritmija i pogađa značajan broj osoba. Ovo stanje smanjuje učinkovitost srca, a nepravilan ritam unutar atrija povećava rizik od krvnih ugrušaka, što može rezultirati moždanim udarom. Naglašava da fibrilacija atrija često služi kao sekundarna dijagnoza povezana s primarnim stanjima kao što su dugotrajna hipertenzija, angina pektoris, zatajenje srca, dijabetes i opstruktivna bolest pluća. Pojava fibrilacije atrija ponekad može zakomplicirati ove bolesti.
Fibrilacija atrija često je povezana s raznim kardiovaskularnim bolestima i stanjima, uključujući hipertenziju, oštećenu funkciju srca i promjene u krvnim žilama srca, što može dovesti do toga da se u početku zanemari. Primjerice, među 18 pacijenata koji su danas posjetili moju ordinaciju, njih deset imalo je dijagnozu fibrilacije atrija. U mnogim slučajevima, pojedinci ostaju nesvjesni svog stanja, jer se ova bolest često manifestira bez ikakvih vidljivih simptoma. Posljedično, identifikacija bolesti postaje ključni čimbenik.
Dr. Simić upozorava da značajan dio pacijenata doživi ono što se naziva asimptomatskom fibrilacijom atrija, često bez ikakve svijesti o nepravilnom radu srca. Ove su osobe posebno ranjive jer moždani udar može poslužiti kao početni znak ove aritmije. Ključ za rješavanje ovog problema leži u redovitom praćenju. Dijagnoza je jednostavna ako se koristi EKG ili Holter monitor. Stoga je imperativ da osobe koje imaju nepravilne otkucaje srca, drhtanje, osjećaj drhtanja ili bilo koji oblik aritmije odmah potraže procjenu u najbližoj zdravstvenoj ustanovi za EKG ili Holter procjenu.
Preporučujem da se osobe u dobi od 60 i više godina podvrgnu EKG-u i testu opterećenja ne manje od dva do tri puta godišnje, zajedno s procjenom razine lipida. Za osobe mlađe od 60 godina preporučljivo je napraviti EKG barem jednom godišnje. Fibrilacija atrija predstavlja niz alternativnih mogućnosti liječenja, s primarnim ciljevima uspostavljanja normalnog srčanog ritma, regulacije otkucaja srca i sprječavanja stvaranja krvnih ugrušaka ili tromba. Kada se liječi na odgovarajući način, ova aritmija obično ne slijedi ozbiljnu putanju, omogućujući pojedincima da vode normalan život.
Režim liječenja uključuje primjenu antiaritmika, koji olakšavaju vraćanje nepravilnog srčanog ritma u normalan sinusni ritam. Neophodno je da svi pacijenti koji su barem jednom doživjeli fibrilaciju atrija uzimaju antikoagulanse upravo kako bi spriječili rizik od moždanog udara. Postoji razlika između starijih i novijih lijekova; dok su stariji lijekovi lako dostupni i isplativi, obično su manje sigurni i učinkoviti. Nasuprot tome, noviji lijekovi predstavljaju “zlatni standard” u liječenju pacijenata diljem Europe i dostupni su samo na recept.
