Srčani i moždani udar spadaju među najčešće uzroke smrtnosti u cijelom svijetu i iako se smatra da ovi udari dolaze iznenada i bez najave to nije istina,bar ne u svakom slučaju koji se desi.
Ako vam fibrilacija atrija nije poznata, budite sigurni da niste jedini; međutim, važno je pažljivo pristupiti ovom tekstu, jer u Evropi postoji najmanje deset miliona odraslih koji dijele ovu dijagnozu. Medicinski stručnjaci ukazuju da će upravljanje ovim specifičnim oblikom aritmije predstavljati još veći izazov u narednim godinama, a projekcije sugerišu da bi populacija pacijenata do 2030. godine mogla porasti na 17 miliona. Samo u Srbiji procenjuje se da će između 80.000 i 100.000 osobe su zahvaćene atrijalnom fibrilacijom.
Kao rezultat ovog stanja može doći do značajnog moždanog udara, koji često dovodi do trajnog invaliditeta, a smrtnost povezana s ovom vrstom aritmije naglo je eskalirala u posljednjih dvadeset godina. Profesor dr Dragan Simić, kardiolog Klinike za kardiologiju KCS, objašnjava šta je atrijalna fibrilacija i koje metode se koriste za njeno otkrivanje. “Fibrilaciju atrija karakteriše treperenje atrija koje pacijenti doživljavaju kao nepravilan i neugodan otkucaj srca.
Ona je najčešća od svih aritmija, koja pogađa značajnu populaciju. Ovo stanje umanjuje efikasnost srca, dok nepravilan ritam u atrijuma podiže vjerovatnoća nastanka krvnih ugrušaka, što može dovesti do moždanog udara“, navodi dr. Simić. On naglašava da fibrilacija atrija često služi kao sekundarna dijagnoza povezana s primarnim stanjima kao što su dugotrajna hipertenzija, angina pektoris, zatajenje srca, dijabetes i opstruktivna bolest pluća.
Pojava atrijalne fibrilacije može zakomplikovati ove bolesti u različitim fazama. Atrijalna fibrilacija se često poklapa s različitim kardiovaskularnim bolestima i stanjima, uključujući hipertenziju, smanjenu funkciju srca i promjene u krvnim žilama srca, što može dovesti do toga da se ne uzima u obzir na početku. Na primjer, među 18 pacijenata koji su danas posjetili moju ordinaciju, desetorici je dijagnosticirana atrijalna fibrilacija. Često pojedinci nisu svjesni svog stanja, jer se ova bolest često manifestira bez ikakvih uočljivih simptoma.
- Shodno tome, njegova identifikacija je od najveće važnosti. Dr Simić upozorava da značajan dio pacijenata iskusi ono što se naziva asimptomatska atrijalna fibrilacija i da možda neće primijetiti bilo kakvu nepravilnost u radu srca. Ove osobe su posebno ranjive, jer moždani udar može poslužiti kao početni pokazatelj ove aritmije. Redovno praćenje predstavlja rješenje. Dijagnoza je jednostavna – EKG ili Holter monitor će biti dovoljni. Stoga, ako osjetite simptome kao što su nepravilan rad srca, drhtanje, treperenje ili bilo koji oblik aritmije, neophodno je posjetiti najbližu zdravstvenu ustanovu radi EKG ili Holter procjene.
Preporučujem da se osobe starije od 60 godina podvrgnu EKG-u i stres testu najmanje dva do tri puta godišnje, uz procjenu nivoa lipida. Za osobe mlađe od 60 godina, preporučljivo je da se EKG uradi najmanje jednom godišnje. Postoji potreba za savremenim terapijskim pristupima. Postoji više opcija za liječenje atrijalne fibrilacije, a primarni ciljevi su vraćanje normalnog srčanog ritma, regulacija otkucaja srca i prevencija stvaranja krvnih ugrušaka ili tromba. Kada se upravlja na odgovarajući način, ova aritmija obično ne pokazuje ozbiljnu progresiju, omogućavajući pojedincima da vode normalan život.
Protokol liječenja uključuje korištenje antiaritmika, koji su lijekovi dizajnirani da vrate nepravilan srčani ritam u normalan sinusni ritam. Neophodno je da se svim pacijentima sa zabilježenim slučajem atrijalne fibrilacije prepisuju lijekovi protiv zgrušavanja, posebno kako bi se smanjio rizik od moždanog udara.
Postoji razlika između starijih i novijih lijekova. Dok su stariji lijekovi dostupni u našoj zemlji i isplativi, oni su manje sigurni i manje efikasni. Nasuprot tome, noviji lijekovi predstavljaju značajan napredak u liječenju, koji se smatraju “zlatnim standardom” za liječenje pacijenata širom Evrope i dostupni su samo na recept.
