San je jako važan za naše zdravljei prdstavja jednu od oswnovnih ljudskih potreba poput hrane ili vode. Međutim veliki broj ljudi ima problema sa nesanicom a danas govorimo o jednoj pojavi koja ukazuje na infarkt.
Nedavna istraživanja otkrila su značajnu vezu između nesanice i glavnih kardiovaskularnih problema, poput hipertenzije, bolesti srca i zatajenja srca. Istraživanja usmjerena na osobe koje su prethodno doživjele srčani udar ili su imale arterijske zahvate pokazuju da nesanica igra ključnu ulogu u vjerojatnosti ponovnog javljanja teških srčanih komplikacija. Brojke su zabrinjavajuće: gotovo 45% pojedinaca pati od nesanice, a 24% pribjegava tabletama za spavanje kao lijeku.
- Tijekom četverogodišnjeg razdoblja praćenja, dokumentirana su 364 slučaja ponavljajućih ozbiljnih kardiovaskularnih problema, naglašavajući značajnu prijetnju koju nesanica predstavlja za zdravlje srca. Ne samo da nesanica pridonosi razvoju novih kardiovaskularnih stanja, već može i pogoršati postojeću srčanu bolest. Prema studiji pod nazivom “Sleep Advances”, osobe sa srčanim bolestima koje se suočavaju s nesanicom suočavaju se s povećanim rizikom od zatajenja srca, moždanog udara i smrti povezane s kardiovaskularnim sustavom.
Za osobe s dijagnosticiranom srčanom bolešću ključno je osigurati kvalitetan san. Nesanica može povećati rizik od komplikacija kod osoba sa srčanim problemima, naglašavajući važnost dovoljnog sna kao ključne komponente oporavka i očuvanja zdravlja srca. Temelj našeg zdravlja je san. U tom razdoblju tijelo doživljava regeneraciju i obnavljanje energije, što je neophodno za suočavanje sa svakodnevnim izazovima.
Nažalost, zahtjevi suvremenog života i ubrzan način života rezultirali su porastom nesanice i nedovoljno sna, što predstavlja značajne rizike za naše dobro. Značajan broj istraživanja ukazuje na jasnu vezu između nesanice i niza zdravstvenih problema, uključujući pretilost, dijabetes, depresiju, tjeskobu, pa čak i povećan rizik od rane smrti. Nedovoljno sna remeti krhku hormonalnu ravnotežu tijela, podiže razinu stresa, izaziva upalne reakcije i ugrožava imunološki sustav, čineći pojedince osjetljivijima na razne bolesti.
Suprotno tome, dostatno spavanje pozitivno utječe na fizičko i mentalno blagostanje. Dubok san pomaže u konsolidaciji pamćenja, poboljšava kognitivne sposobnosti i potiče pravilan rad kardiovaskularnog sustava. Osim toga, san je ključan za regulaciju apetita i metabolizma, što pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i sprječavanju pretilosti. Kako bismo poboljšali kvalitetu sna, bitno je usvojiti određene navike u našim dnevnim rutinama.
Redovita tjelovježba, izbjegavanje kofeina i alkohola prije spavanja, njegovanje mirnog i ugodnog okruženja za spavanje i održavanje dosljednog rasporeda spavanja nekoliko je strategija koje mogu pomoći u postizanju mirnog i pomlađujućeg sna. Važno je priznati da spavanje nije samo luksuz; nego je temeljna potreba koja značajno utječe na naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Davanje prioriteta razvoju zdravih navika spavanja trebalo bi se smatrati ulaganjem u održivo zdravlje i sreću.
Koronarna bolest srca, poznata i kao infarkt miokarda u svom akutnom obliku, vodeći je uzrok smrti u svijetu. Statistika u Sjedinjenim Državama otkriva da svake minute netko podlegne koronarnoj bolesti. Iako su podaci iz Hrvatske manje izdašni, ipak pokazuju da su kardiovaskularne bolesti, posebice koronarna bolest, vodeći uzroci obolijevanja i smrti.
To potvrđuje i činjenica da kardiovaskularne bolesti čine preko 50% ukupne smrtnosti naše populacije. U dobi od 55 godina muškarci dožive infarkt miokarda 5 do 6 puta češće nego žene; međutim, kad dosegnu 75 godina, ta se razlika smanjuje na dva i pol puta. U kasnijim godinama srčani udari postaju sve češći među ženama.
Značajni čimbenici rizika uključuju hiperglikemiju, koja se odnosi na povišene razine šećera u krvi, hipertenziju, koja ukazuje na povišeni krvni tlak, hiperlipoproteinemiju, karakteriziranu višim razinama masnih tvari u krvotoku, i pretilost, osobito kada je povezana s inzulinskom rezistencijom u onome što je poznato kao sindrom X . Epidemiološka istraživanja pokazuju da pušači imaju tri puta veću vjerojatnost da će doživjeti infarkt miokarda.
