Sa dolaskom lijepog i toplog vremena bude se i razni insekti koji mogu biti i opasni po ljude. Tu prije svega mislimo na stršljene čiji ubodi su jako bolni a mogu izazvati i komplikacije poput gušenja.
Posljednjih 27 godina Ivica Mišin, pčelar iz Tenje kod Osijeka, posvetio se uništavanju gnijezda stršljenova. Svake godine obavi više od tisuću intervencija, a tražena je pomoć ne samo diljem Hrvatske već i iz inozemstva. Prema Ivičinim riječima, savjete i pomoć od njega traže pojedinci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije, Francuske, Švicarske, Švedske i šire.
Njegova bitka protiv stršljenova započela je pomnim ispitivanjem svake pojedine vrste. Kako bi se učinkovito iskorijenila njihova gnijezda, sveobuhvatno razumijevanje ovih stvorenja je imperativ. Bilo bi uzaludno nešto poduzimati ako i nekoliko njih preživi, jer bi to rezultiralo više štete nego koristi. Nestručna intervencija koja ostavlja šačicu stršljenova na životu mogla bi dovesti do razornog napada.
U takvom scenariju, preživjeli stršljeni bi neselektivno napali svako živo biće u svojoj blizini, bilo da se radi o ljudima ili životinjama. Stršljeni se mogu naći u izobilju u svim smjerovima. U posljednje vrijeme je izrazila povećanu razinu seksualne želje za razliku od svega što je do sada iskusila. A čini se da su prilike za nju da zadovolji te želje obilne i raširene.
U našem kraju stršljenova vlada kaos jer su sva pravila odbačena. Suočeni smo s mnoštvom vrsta stršljena, uključujući domaće i indijske mutante, kao i azijske, japanske i indijske stršljene, pa čak i azijske male stršljene. Otrov koji posjeduju je nevjerojatno snažan, sa stopom toksičnosti od 100% ako vas ubodu i ubrizgaju svoj otrov, kako je objasnio izvor. Prema njegovim riječima, trenutno ne postoje utvrđene smjernice o preferiranim mjestima gniježđenja stršljenova.
- U svakom kutku, bilo da se radi o malom selu ili užurbanom gradu, ove se štetočine mogu naći. Za pomoć mi se javljaju ljudi iz cijele Hrvatske, od Osijeka do Istre i Dalmacije. Privatni stanovi, škole, bolnice, pa čak i komercijalni objekti nisu pošteđeni njihove prisutnosti. Gnijezda se otkrivaju i na tavanima iu parkovima. Kako objašnjava, to je doista užasna situacija.
Ne postoji grabežljivac koji predstavlja opasnost za stršljena, osim mene. Daje se jasno upozorenje u kojem se pojedincima savjetuje da ne pokušavaju sami ukloniti ili uništiti gnijezda. Ne samo da to predstavlja značajan rizik za osobnu sigurnost, već također može rezultirati više štete nego koristi. Brojni pojedinci poslušaju savjete onih koji predlažu različite insekticide za suzbijanje stršljenova, no ovi sprejevi samo onesposobljavaju mlade stršljene.
Dok neki mogu stradati, opasnost leži u činjenici da ova radnja izaziva bijes kod starijih stršljenova. Ističe činjenicu da stršljen nema prirodnih protivnika i da se agresiji pribjegava samo kada uoči prijetnju. Mišin objašnjava da je on jedini protivnik ovog bića jer ga on uništava. Jedino što ga mami su ostaci voća, poput grožđa, jabuka i krušaka. Slatkoća otpada posebno je primamljiva, pogotovo ako ga ima u kompostu.
Stvorenje dolazi nahraniti i prikupiti hranu za svoje mlade, pa ako se u blizini nađe osoba, krenut će u napad. Prema njegovim riječima, stršljen ima sposobnost i ugriza i uboda. Ako vas slučajno ugrize, a nemate alergiju, budite uvjereni da je preživljavanje nadohvat ruke. Doživjet ćete oteklinu usporedivu s nekoliko kokošjih jaja, zajedno sa simptomima poput proljeva, groznice i slabosti.
Međutim, nakon tjedan dana, ako sve bude u redu, oteklina će splasnuti i simptomi će nestati. S druge strane, ako vas stršljen napadne, raspast ćete se kao svijeća, bez nade u spas ako odmah ne primite protuotrov, kako je naglašeno u upozorenju. Trošak njegovih usluga ne uključuje sam rad, već potrošeno gorivo i otrovne tvari koje nosi sa sobom. Objašnjava da kad god mu netko daje upute, uzima u obzir udaljenost i količinu goriva i toksina koje će potrošiti.
Zatim im predoči račune, dajući im mogućnost da mu vrate novac ili ne. Osim toga, napominje da se, ako primijeti da je netko u financijskim problemima, odriče bilo kakvih troškova povezanih s uslugom. U Kopačevu je uspio eliminirati najveće gnijezdo stršljenova na koje je dosad naišao.
Stojeći na visini od 180 centimetara i hvaleći se debljinom od 160 centimetara, ova posebna struktura udomila je nevjerojatnih 17.000 jedinki, od kojih svaka nije bila veća od kažiprsta. Dodatno, uspješno sam demontirao sličnu građevinu u Dalju, koja je sadržavala nekoliko tisuća stanovnika.
