Danas u doba moderne tehnologije gotovo je nemoguće zamisliti život bez interneta i modernih telefona a mnogi su postali i ovisni o ovim uređajima i koriste ih puno više nego što bi trebali. Stručnjaci smatraju da previše provedenog vremena gledajući u ekrane može oštetiti mozak.
Održavanje zdravlja mozga ključno je za opću dobrobit, a uvođenje korisnih navika može uvelike poboljšati mentalnu funkciju i kvalitetu života. Neurolog dr. Jasmin Dao tvrdi da štetne rutine mogu naštetiti zdravlju mozga, dok ga pozitivne navike mogu očuvati i poboljšati njegovu učinkovitost. Ovaj članak istražuje štetne prakse poput prekomjernog vremena ispred ekrana i nudi savjete za stvaranje zdravije rutine. Jedan od glavnih izvora stresa za mozak danas je pretjerana uporaba ekrana.
- Dr. Dao opisuje kako kontinuirano izlaganje ekranu dovodi do pojačane proizvodnje dopamina, kemikalije u mozgu povezane s osjećajima zadovoljstva. Taj se mehanizam može razviti u ovisnost, sličnu raznim drugim vrstama ovisnosti. Pretjerano vrijeme provedeno pred zaslonom može dovesti do većeg rizika od neurodegenerativnih poremećaja: Dugotrajna uporaba uređaja kod mladih osoba može povećati vjerojatnost stanja poput demencije, moždanog udara ili Parkinsonove bolesti.
Prirodni ciklus spavanja može biti poremećen svjetlinom koju emitiraju ekrani, što ometa cirkadijalni ritam i smanjuje proizvodnju melatonina, hormona ključnog za miran san. Koji su neki od načina za smanjenje vremena ispred ekrana? Dr. Dao nudi nekoliko praktičnih strategija za smanjenje ovisnosti o ekranu i poticanje zdravijih navika. Suzdržite se od korištenja ekrana odmah nakon što se probudite. Provedite prvih 30 minuta svog dana baveći se tjelesnim vježbama, meditacijom ili čitanjem umjesto da gledate u telefon.
Osim toga, vodite računa o čestim pauzama od svog uređaja. Odmorite se najmanje pet minuta nakon svakog sata korištenja računala ili telefona. Iskoristite ovo vrijeme za istezanje ili šetnju. Onemogući obavijesti: Smanjenje broja obavijesti može smanjiti potrebu za čestim provjeravanjem uređaja. Uvođenje ovih manjih prilagodbi omogućuje više vremena za bavljenje drugim aktivnostima koje poboljšavaju zdravlje mozga. Mozak radi slično kao mišići; potrebno je redovito “vježbanje” za održavanje optimalne kondicije.
Kao što je primijetio dr. Given, aktivnosti koje poboljšavaju kognitivnu funkciju sastoje se od: Dosljedna tjelesna aktivnost: bavljenje tjelovježbom poboljšava protok krvi i podupire neuroplastičnost, sposobnost mozga za prilagodbu i stjecanje znanja. Zagonetke i mozgalice: Uključivanje u aktivnosti poput rješavanja križaljki, sudokua ili raznih drugih mentalnih izazova može poboljšati pamćenje i fokus.
Stjecanje novih vještina: Stjecanje novih sposobnosti, poput učenja stranog jezika, sviranja instrumenta ili usavršavanja kuharskih tehnika, pomaže u stvaranju neuronskih veza. Adekvatan san: Kvalitetan san potiče regeneraciju mozga i poboljšava kognitivne funkcije tijekom dana. Ukratko, važne prilagodbe mogu dovesti do poboljšanog zdravlja mozga. Navike koje su štetne, poput provođenja previše vremena ispred ekrana, mogu uvelike utjecati na zdravlje mozga; međutim, provedba jednostavnih prilagodbi može donijeti značajne prednosti.
Poduzimanje malih koraka za smanjenje vremena provedenog pred ekranom, bavljenje tjelesnom aktivnošću, rješavanje mentalnih izazova i osiguravanje kvalitetnog sna samo su neki od načina za poboljšanje kognitivnih sposobnosti. Dr. Dao zaključuje da je “Mozak poput mišića – što ga više koristite i jačate, to bolje radi.” Prihvaćanjem ovih zdravih postupaka ne samo da čuvate svoj mozak, već i poboljšavate svoju ukupnu kvalitetu života tijekom vremena.
