Naša tjelesna temperatura je važan pokazatelj našeg zdravlja.Naime ukoliko je ona povišena znači da se u našem organizmu dešava neka upala i da smo bolesni i mnogi roditelji na primjer strahuju ako temperatura kod njihove djece skoči blizu 40 stepeni. Godinama se smatralo da je normalna ljudska temperatura 37 stepeni međutim nova istraživanja pokazuju da se to promijenilo. Više o svemu pročitajte u nastavku.

U 19. stoljeću Karl Wunderlich, njemački liječnik, odredio je standardnu ​​tjelesnu temperaturu od 37°C. Nakon što je ispitao milijun mjerenja temperature od 25 000 ljudi, otkrio je da je tipična temperatura za zdravu osobu između 36,22 i 37,5°C, pri čemu 37°C predstavlja točan prosjek. Wunderlich je također utvrdio da se febrilno stanje definira pri temperaturi od 38°C.

  • Međutim, nedavna istraživanja otkrila su prosječnu tjelesnu temperaturu od 36,6°C na temelju opsežne studije koja je uključivala više od 126 000 ljudi od 2008. do 2017. Ovo značajno otkriće ukazuje na značajan pomak u odnosu na prethodno priznati standard. Varijacije u očitanjima temperature potaknule su raspravu među stručnjacima o njezinim temeljnim uzrocima.

Jedan potencijalni razlog za to je kontrast između metoda mjerenja temperature koje je koristio Wunderlich povijesno i onih koje se koriste danas. Dok je Wunderlich koristio toplomjere ispod pazuha, suvremene tehnike pružaju veću točnost i širi niz opcija. Na mjerenja mogu utjecati različiti čimbenici, poput doba dana, uvjeta okoline i nedavne konzumacije hrane ili pića.

Osim toga, varijacije u točnosti i kalibraciji termometara mogu dovesti do odstupanja u dobivenim rezultatima. Prema hipotezi o hlađenju tijela, ljudi su vidjeli pad tjelesne temperature tijekom prošlog stoljeća, što je povezano s poboljšanjima u zdravstvenoj skrbi i općem zdravlju. Napredak u liječenju infekcija, zdravlju zubi i stvaranju ciljanih lijekova mogli bi dovesti do manjeg broja subfebrilnih stanja, što bi u konačnici uzrokovalo pad prosječne tjelesne temperature.

S obzirom na ove rezultate, stručnjaci se slažu da tradicionalni standard od 37°C za normalnu tjelesnu temperaturu treba preispitati. Iako se točno novo mjerenje još ispituje, očito je da se definicija onoga što definira normalnu tjelesnu temperaturu mijenja, što zahtijeva ažuriranja kako bi odražavala trenutna znanja i realnost današnjeg načina života.

DODATNI TEKST:

Tjelesna temperatura odnosi se na procjenu koliko je vruće ili hladno nekoj osobi ili bilo kojem živom biću. Općenito, pojedinci svoju tjelesnu temperaturu mjere oralno, aksilarno (ispod pazuha) ili rektalno. Za odrasle se obično smatra da je normalna tjelesna temperatura u rasponu od 36,5°C do 37,5°C. Nasuprot tome, djeca i novorođenčad mogu pokazivati ​​blago povišenu normalnu temperaturu.

Tijekom dana tjelesna temperatura može varirati i može se povećati zbog različitih čimbenika kao što su infekcije, tjelesna aktivnost, promjene vanjske temperature ili hormonske promjene. Povišena tjelesna temperatura u cilju borbe protiv infekcije naziva se groznica. Kako bi se točno procijenila tjelesna temperatura, potrebno je uzeti u obzir i mjesto mjerenja i korištenu tehniku, bilo da se radi o digitalnom termometru ili infracrvenom toplomjeru.

Štoviše, bitno je priznati da tjelesna temperatura može varirati ovisno o čimbenicima kao što su dob, spol i drugi relevantni aspekti. Primjećivanje veće promjene normalne tjelesne temperature može signalizirati prisutnost bolesti ili zdravstvenih problema, stoga je važno posjetiti liječnika ako primijetite ove promjene.

Preporučujemo